Maoča (Brčko)
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Trenutna verzija ovog članka napisana je neformalnim stilom i podsjeća na priču, a ne na enciklopedijski članak. |
Maoča je naseljeno mjesto u općini Brčko, Bosna i Hercegovina. Naselje Maoča je smješteno ispod obronaka planine Majevice, na udaljenosti 18 km od grada Brčkog. Maoča se graniči sa selima Gornji Rahić na sjeveru, Islamovcem na jugoistoku, Karavlasima (Gornja Maoča) na jugu i Rašljanima na jugozapadu.
Maoča | |
---|---|
naselje | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 44°46′09″N 18°39′25″E / 44.769210°N 18.657056°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Distrikt | Brčko |
Općina | Brčko |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 3.030 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 76208 |
Pozivni broj | (+387) 49 |
Matični broj | 300454[1] |
Matični broj općine | 30163 |
Iznad mahale Tabaci, nalazi se najviše brdo koje dominira nad Maočom sa južne strane Hukljevac, na n. v. 417 m. Sa zapadne strane postupno se uzdiže brežuljak Dolovi, sa svojim najvišim vrhom Ćorićka na 388 m, dok je sa istočne strane brežuljak Brežđe na 197 m. Selo leži na brežuljkastom terenu između dvije rijeke na 169 metara nadmorske visine.
U selu se nalaze tri džamije: Džamija Maoča Nova, Džamija Maoča Stara i Nožin-agina džamija koja nije u upotrebi. Džamija Maoča Nova je sagrađena 1930. godine i broji oko 500 domaćinstava. Džamija Maoča Stara je sagrađena 1988. godine kao zamjena za Nožin-aginu džamiju koja broji oko 450 domaćinstava. Nožin-agina džamija je sagrađena 1780ih godina. Dobila je ime po Nožin-agi Imamoviću koji je vrata ove džamije donio na svom konju iz Carigrada (Istanbula). Ova džamija nije više u upotrebi i služi kao muzej a svaki drugi dan Ramazanskog bajrama u njoj se obilježava Dan šehida i sjećanje na šehide ovog mjesta.
Stanovništvo
urediSastav stanovništva – naselje Maoča | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
Osoba | 3 030 (100,0%) | 2 886 (100,0%) | 2 847 (100,0%) | 2 452 (100,0%) | 2 059 (100,0%) | ||
Muškarci | 1 518 (50,10%) | 1 492 (51,70%) | – | – | – | ||
Žene | 1 512 (49,90%) | 1 394 (48,30%) | – | – | – | ||
Bošnjaci | 2 999 (98,98%) | 2 815 (97,54%)1 | 2 757 (96,84%)1 | 2 415 (98,49%)1 | 1 959 (95,14%)1 | ||
Muslimani | 14 (0,462%) | – | – | – | – | ||
Hrvati | 4 (0,132%) | 5 (0,173%) | 6 (0,211%) | 3 (0,122%) | 6 (0,291%) | ||
Nepoznato | 4 (0,132%) | – | – | – | – | ||
Bosanci i Hercegovci | 3 (0,099%) | – | – | – | – | ||
Bosanci | 2 (0,066%) | – | – | – | – | ||
Nisu se izjasnili | 2 (0,066%) | – | – | – | – | ||
Slovenci | 1 (0,033%) | – | – | 2 (0,082%) | – | ||
Albanci | 1 (0,033%) | – | 11 (0,386%) | – | – | ||
Jugoslaveni | – | 36 (1,247%) | 40 (1,405%) | 1 (0,041%) | 39 (1,894%) | ||
Ostali | – | 19 (0,658%) | 14 (0,492%) | 4 (0,163%) | 1 (0,049%) | ||
Srbi | – | 11 (0,381%) | 19 (0,667%) | 26 (1,060%) | 53 (2,574%) | ||
Crnogorci | – | – | – | 1 (0,041%) | – | ||
Mađari | – | – | – | – | 1 (0,049%) |
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 19. 3. 2016.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 28)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 3. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 3. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 3. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 3. 2016.