Magnolija

Magnolije (lat. Magnolia) veliki su rod cvjetnica u porodici Magnoliaceae iz razreda Magnoliopsida, divizija Tracheophyta.[2] Tipska vrsta je Magnolia virginiana.

Magnolija
(Rod cvjetnica Magnolia)
Magnolia sieboldii
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Tracheophyta
Razred Magnoliopsida
Red Magnoliales
Porodica Magnoliaceae
Rod Magnolia
Podrodovi
  • Magnolia
  • Yulania
  • Gynopodium
Sinonimi
  • Michelia L. (1753).
  • Champaca Adans. (1763).
  • Lassonia Buc'hoz (1779).
  • Talauma A.Juss. (1789).
  • Kobus Kaempf. ex Salisb. (1807).
  • Gwillimia Rottler ex DC. (1818).
  • Blumia Nees ex Blume (1823).
  • Manglietia Blume (1823).
  • Aromadendron Blume (1825).
  • Guillimia Rchb. (1828).
  • Sphenocarpus Wall. (1829), nom. nud.
  • Lirianthe Spach (1839).
  • Liriopsis Spach (1839).
  • Tulipastrum Spach (1839).
  • Yulania Spach (1839).
  • Buergeria Siebold & Zucc. (1845).
  • Santanderia Céspedes ex Triana & Planch. (1862).
  • Sampacca Kuntze (1891).
  • Alcimandra Dandy (1927).
  • Elmerrillia Dandy (1927).
  • Kmeria Dandy (1927).
  • Pachylarnax Dandy (1927).
  • Svenhedinia Urb. (1927).
  • Paramichelia Hu (1940).
  • Parakmeria Hu & W.C.Cheng (1951).
  • Paramanglietia Hu & W.C.Cheng (1951).
  • Micheliopsis H.Keng (1955).
  • Tsoongiodendron Chun (1963).
  • Dugandiodendron Lozano (1975).
  • Manglietiastrum Y.W.Law (1979).
  • Sinomanglietia Z.X.Yu (1994).
  • Woonyoungia Y.W.Law (1997).[1]
  • Rod Magnolia ima oko 210 vrsta, čiji broj zavisi od taksonomskog pristupa. Najnovija molskaa i morfološka istraživanja pokazuju da su bivši rodovi Talauma, Dugandiodendron, Manglietia, Michelia, Elmerrillia, Kmeria, Parakmeria, Pachylarnax (i mali broj monospecifičnih rodova) svi pripadaju istom rodu, Magnolia s. l. (sl = sensu lato: u širem smislu, za razliku od s. s. = sensu stricto: u užem smislu). Rod Magnolia s. s. sadrži oko 120 vrsta.

    Magnolia drevni je rod. Pojavljujući se prije pčela, teoretizira se da su cvjetovi evoluirali u pravcu koji bi podsticao oprašivanje putem tvrdokrilaca.[3] Kako bi se izbjegla šteta od oprašivanja takvim insektima, cvjetovi plodnice cvijeta Magnolia izuzetno su žilave.[4]

    Fosilizirani primjerci M. acuminata pronađeni su iz doba od prije 20 miliona godina, a biljke koje se mogu prepoznati pripadaju porodici Magnoliaceae potiču od prije 95 miliona godina.[5] Drugi aspekt roda magnolij za koji se smatra da predstavlja predačko stanje je da je cvjetni pupoljak zatvoren u braktejama a ne u cvjetnim čašicama, dijelovi perijanta su nediferencirani i nazivaju se tepali, u kojima nema razlike između čašičnih listova i latica. To obilježje, Magnolia dijeli s nekoliko drugih cvjetnica u blizini baze roda cvjetnica, poput Amborella i Nymphaea (kao i sa mnogo novijih biljaka poput roda Lilium).

    Prirodni raspon rasprostranjenja vrsta roda Magnolia vrsta je disjunktna distribucija, s glavnim središtem na istoku i jugoistoku Azije i sekundarnim centrom u istočnoj Sjevernoj Americi, Srednjoj Americi, zapadnoj Indiji, a neke vrste u Južnoj Americi.

    OpisUredi

     
    Zreli plodovi magnolije koji se upravo otvaraju, sa nekoliko vidljivih sjemenki
     
    Sjemenke i plod magnolije na stablu u sjevernoj Argentini

    Magnolije su rasprostranjeno, zimzeleno ili listopadno drveće ili grmovi, karakterizirani velikim mirisnim cvjetovima koji mogu biti u obliku luka ili zvijezde, u nijansama bijele, ružičaste, ljubičaste, zelene ili žute boje. Cvjetovi se pojavljuju u proljeće, često prije listova. Konusni plodovi obično sazrijevaju na jesen.[6]

    Kao i kod svih Magnoliaceae, perijant je nediferenciran, sa 9–15 sraslih čašica i krunica u 3 ili više vrtloga. Cvjetovi su dvospolni s mnogobrojnim dodatnim karpelaama i prašnicima koji su and spiralno su raspoređeni na izduženim čašicama. Plod je dehiscentan uz dozrele šavove karpela. Polen je monokolpatni, a razvoj zametaka je tipa poligonum.

    VrsteUredi

    Prama Katalogu života, rod Magnolia uključuje slijedeće vrste:[7]

    ReferenceUredi

    1. ^ Sinonims Kew
    2. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2016). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV". Botanical Journal of the Linnean Society. 181 (1): 1–20. doi:10.1111/boj.12385. ISSN 0024-4074.CS1 održavanje: koristi se parametar authors (link)
    3. ^ Peigler, Richard (1988). "A review of pollination of Magnolias by beetles, with a collecting survey made in the Carolinas" (PDF). Magnolia. 24 (45): 1–7.
    4. ^ Bernhardt, P. (2000). "Convergent evolution and adaptive radiation of beetle-pollinated angiosperms" (PDF). Plant Systematics and Evolution. 222 (1–4): 293–320. doi:10.1007/bf00984108. Arhivirano s originala (PDF), 23. 12. 2015.
    5. ^ Crane, P.R. (1988). "The phylogenetic position and fossil history of the Magnoliaceae". u Hunt, David R. (ured.). Magnolias and their allies: Proceedings of an International Symposium, Royal Holloway, University of London, Egham, Surrey, U.K., 12-13 April 1996. Milbourne Port. str. 21. ISBN 9780951723487. OCLC 40781614.
    6. ^ Brickell, Christopher (2008). The Royal Horticultural Society A-Z encyclopedia of garden plants (3rd izd.). United Kingdom: Dorling Kindersley. str. 661. ISBN 9781405332965.
    7. ^ Roskov Y., Kunze T., Orrell T., Abucay L., Paglinawan L., Culham A., Bailly N., Kirk P., Bourgoin T., Baillargeon G., Decock W., De Wever A., Didžiulis V. (ed) (2014). "Species 2000 & ITIS Catalogue of Life: 2014 Annual Checklist". Species 2000: Reading, UK. Pristupljeno 26. 5. 2014.CS1 održavanje: više imena: authors list (link) CS1 održavanje: dodatni tekst: authors list (link)

    Vanjski linkoviUredi