Lista makronutrijenata

spisak na Wikimediji

Ova lista je kategorizacija najčešćih komponenti hrane na osnovu njihovih makronutrijenata. Makronutrijenti se mogu odnositi na hemijske supstance koje ljudi konzumiraju u najvećim količinama (vidi Nutrijent)

Makronutrijenti koji daju energiju uredi

Postoje tri glavne klase makronutrijenata: ugljikohidrati, proteini i masti.[1] Makronutrijenti su definirani kao klasa hemijskih spojeva koje ljudi konzumiraju u relativno velikim količinama u poređenju sa vitaminima i mineralima, i koji daju ljudima energiju. Masti imaju sadržaj energije hrane od 9 kcal/g/kJ/g i proteina i ugljikohidrata 4 kcal/g, odnosno kJ/ g.[2] Voda čini veliki udio ukupne mase koja se unese kao dio normalne prehrane, ali ne pruža nikakvu nutritivnu vrijednost. Etanol daje kalorije, ali nema potrebe za etanolom kao esencijalnim nutrijentom.

Ugljikohidrati uredi

Proteini uredi

Masti uredi

Zasićene (tj. stabilne)[3] masne kiseline uredi

Mononezasićene (tj. polustabilne) masne kiseline uredi

Polinezasićene (tj. nestabilne) masne kiseline uredi

Alkohol uredi

Za destilirano alkoholno piće, standardna porcija u Sjedinjenim Državama je 1,5 USoz, što bi sa 40% etanola (80 otpornosti), bilo 14 grama i 98 kalorija.

Makronutrijenti koji ne daju energiju uredi

Voda uredi

Voda je neophodna za život. Ona pruža medij u kojem se odvijaju svi metabolički procesi. Neophodan je za apsorpciju makronutrijenata i mikronutrijenata, ali ne daje nutritivnu energiju.

Vlakna uredi

Dijetalna vlakna iz voća, povrća i žitarica. Nerastvorljiva dijetalna vlakna se ne apsorbiraju u ljudskom probavnom traktu, ali su važna u održavanju najvećeg dijela pražnjenja crijeva kako bi se izbjegla konstipacija.[5] Rastvorljiva vlakna mogu se metabolizirati bakterijama koje se nalaze u debelom crijevu.[6][7][8] Rastvorljiva vlakna se prodaju kao prebiotička funkcija s tvrdnjama da promoviraju "zdrave" crijevne bakterije.[9] Bakterijski metabolizam rastvorljivih vlakana također proizvodi kratkolančane masne kiseline poput buterne kiseline, koje se mogu apsorbovati u crevne ćelije kao izvor energije hrane.[6][7][8]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Prentice, Andrew M (oktobar 2005). "Macronutrients as sources of food energy". Public Health Nutrition. 8 (7a): 932–939. doi:10.1079/PHN2005779. PMID 16277812.
  2. ^ "Chapter 3: Calculation Of The Energy Content Of Foods – Energy Conversion Factors". Food and Agriculture Organization of the United Nations. Pristupljeno 30. 3. 2017.
  3. ^ "Nutrition in Preventative Medicine". Health Science Center, University of Texas. Arhivirano s originala, 18. 11. 2021. Pristupljeno 29. 12. 2021.
  4. ^ "Composition of Foods Raw, Processed, Prepared USDA National Nutrient Database for Standard Reference, Release 26 Documentation and User Guide" (PDF). USDA. august 2013. str. 14.
  5. ^ "High-Fiber Diet - Colon & Rectal Surgery Associates". www.colonrectal.org. Arhivirano s originala, 26. 9. 2020. Pristupljeno 16. 8. 2020.
  6. ^ a b Vital M, Howe AC, Tiedje JM (april 2014). "Revealing the bacterial butyrate synthesis pathways by analyzing (meta)genomic data". mBio. 5 (2): e00889. doi:10.1128/mBio.00889-14. PMC 3994512. PMID 24757212.
  7. ^ a b Lupton JR (februar 2004). "Microbial degradation products influence colon cancer risk: the butyrate controversy". The Journal of Nutrition. 134 (2): 479–82. doi:10.1093/jn/134.2.479. PMID 14747692.
  8. ^ a b Cummings JH, Macfarlane GT, Englyst HN (februar 2001). "Prebiotic digestion and fermentation". The American Journal of Clinical Nutrition. 73 (2 Suppl): 415S–420S. doi:10.1093/ajcn/73.2.415s. PMID 11157351.
  9. ^ Brownawell AM, Caers W, Gibson GR, Kendall CW, Lewis KD, Ringel Y, Slavin JL (maj 2012). "Prebiotics and the health benefits of fiber: current regulatory status, future research, and goals". The Journal of Nutrition. 142 (5): 962–74. doi:10.3945/jn.112.158147. PMID 22457389.