Leopold III, kralj Belgijanaca

Leopold III (francuski: Léopold Philippe Charles Albert Meinrad Hubertus Marie Miguel, holandski: Leopold Phillips Karel Albert Meinrad Hubertus Maria Miguel, njemački: Leopold Philipp Karl Albert Meinrad Hubertus Maria Miguel; 3. novembar 1901. - 25. septembar 1983.) je bio kralj Belgije od 1934. do 1951. godine, kada je abdicirao u korist nasljednika, svoga sina Baldovina.

Leopold III
Kralj Leopold III sa svojom prvom suprugom, kraljicom Astrid, 1926. godine
Kralj Belgijanaca
Vladavina23. februar 1934 - 16. juli 1951
PrethodnikAlbert I
NasljednikBaldovin
SupružnikAstrid od Švedske
Lilian Baels
DjecaJosephine-Charlotte od Belgije
Baldovin, kralj Belgijanaca
Albert II, kralj Belgijanaca
Aleksandar od Belgije
Marie Christine od Belgije
Marie Esmeralda od Belgije
DinastijaSaskokoburg i Gota
OtacAlbert I, kralj Belgije
MajkaElizabeta od Bavarske
Rođenje3. novembar 1901.
Brisel, Belgija
Smrt25. august 1983.
Woluwe-Saint-Lambert, Belgija

Postao je kralj poslije smrti svoga oca, kralja Alberta I, u alpinističkoj nesreći. Poslije njemačke okupacije Belgije u Drugom svjetskom ratu odbio je da ode u izbjeglištvo sa belgijskom vladom. Nijemci su ga internirali u dvorac Laken, a 1944. godine su ga prebacili u Austriju. Oslobođen je u maju 1945. godine. Poslije rata, parlament ga je optužio da se za vrijeme rata ponašao ravnodušno prema okupatorima. Postaknuti narodnim protestom, parlamentarci su ga proglasili nedostojnim da bude kralj. Živio je u egzilu u Švicarskoj do 1950. godine kada je referendumom odlučeno da mu se dozvoli povratak. Kriza kraljevine se nastavila. Protiv kralja su bili radnici ljevičari iz industrijske Valonije. Kralj je abdicirao 16. jula 1951. godine u korist dvadesetogodišnjeg sina Baldovina, koji je postao kralj Baldovin I. Leopold je uticao na vladanje svog sina sve do njegove ženidbe 1960. godine. Poslije toga živio je u dvorcu Arzentej baveći se naukom i putovanjima.

Porodica

uredi

Bio je sin belgijskog kralja Alberta I i bavarske vojvotkinje Elizabete. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. Oženio je švedsku princezu Astrid 1926. godine. S njom je imao kćerku, luksemburšku veliku vojvotkinju Josephine-Charlotte, i dva sina, belgijske kraljeve Baldovina i Alberta II.

Vladavina

uredi

Postao je kralj nakon smrti svoga oca u alpinističkoj nesreći 17. februara 1934. godine, odnosno 23. februara kada je položio zakletvu kao kralj. Dana 29. augusta 1935. godine, dok se sa suprugom vozio obalama jezera Lucerne, Leopold je izgubio kontrolu nad vozilom koje je sletjelo u jezero. U nesreći je poginula kraljica Astrid, tada trudna četvrti put. Šest godina kasnije tajno je, a kasnije i javno, oženio Britanku Lilian Baels, kojoj je bila uskraćena titula kraljice. Iz ovog braka, koji je kralja koštao popularnosti u narodu, rođen je jedan sin, princ Aleksandar, i dvije kćerke, princeze Marie Christine i Marie Esmeralda.

Drugi svjetski i posljedice

uredi

Poslije njemačke okupacije Belgije u Drugom svjetskom ratu 1940. odbio je otići u izbjeglištvo s belgijskom vladom. Nijemci su ga zatvorili u dvorac Laeken, a 1944. su ga s cijelom porodicom prebacili u Njemačku, pa u Austriju. Oslobođeni su u maju 1945. Poslije rata, parlament ga je optužio da se za vrijeme rata ponašao ravnodušno prema okupatorima. Potaknuti narodnim protestom, zastupnici su ga proglasili nedostojnim belgijske krune. Živio je u egzilu u Švicarskoj od 1945. do 1950. godine, kada je referendumom odlučeno da mu se dozvoli povratak. Kriza kraljevine se nastavila. Protiv kralja su bili radnici ljevičari iz industrijske Valonije.

Nakon abdikacije

uredi

Kralj je abdicirao 16. jula a 1951. u korist dvadesetogodišnjeg sina Baldvina. Leopold i Lilian su savjetovali Baldovina sve do njegove ženidbe 1960. godine Fabiolom de Mora y Aragon. Poslije toga živio je u dvorcu Aržentej baveći se naukom i putovanjima.

Sahranjen je kraljevskoj grobnici Crkve naše Gospe u Laekenu, pored prve supruge. Njegova udovica je umrla 2002. godine, nadživjevši kralja Baldovina, a sahranjena je u dvorištu iste crkve.


Vladarske titule
Prethodnik:
Albert I
Kralj Belgijanaca
1934-1951
Nasljednik:
Baldovin