Kraljevina Dahomej

bivša kraljevina u Zapadnoj Africi

Kraljevina Dahomej bila je monarhija u Zapadnoj Africi, na teritoriji današnjeg Benina, od otprilike 1600. godine sve do 1894, kada su posljednjeg kralja, Béhanzina, porazili Francuzi. Tada je Dahomej anektiran kao kolonija u okviru Francuske Zapadne Afrike. Ovu kraljevinu osnovali su Foni, početkom 17. stoljeća, a razvijalo se oko Abomeyja, gdje je bilo sjedište kraljeva, tokom 18. stoljeća, kada je, osvajanjem ključnih obalnih naselja (osobito Ouide), postalo regionalna sila.

Kraljevina Dahomej
Royaume du Danhomè
Zastava Kraljevine Dahomeja Grb Kraljevine Dahomeja
Zastava Grb
Položaj Kraljevine Dahomeja na karti
Položaj Kraljevine Dahomeja
Glavni grad Abomey
Službeni jezik Fon
Religija Zapadnoafrički vudu
Državno uređenje  
• Predsjednik
Dakodonu počinje osvajanje Abomey Plateau
• Predsjednik vlade
King Agaja zauzeo Allada i Whydah
King Ghezo porazio Carstvo Oyo i završava plemenski status (1724–1727)
Zakonodavstvo  
Nezavisnost Oko 1600–1904. 
Površina
• Ukupno
10.000 km2
Stanovništvo
• Ukupno
350.000 
Valuta CFA franak
Vremenska zona UTC +0
Status: Vazalna kraljevina Portugalske Imperija]] (1604–1690), Imperija Oyo (1740–1823), Francuski protektorat (1894–1904) Benin

Veći dio 17. stoljeća, Dahomej je bio regionalna sila, sve dok njegovom sredinom nisu postali vazalna država Carstva Oyo.[1] Dahomej je imao dobro organiziranu nacionalnu ekonomiju; imao plodnu trgovinu robljem s Evropljanima u sklopu transatlantske rute, čiji je važan centar bio upravo Ouidah. Trgovinom su Dahomejci dobivali raznorazno oružje, tkanine i alkohol.[2]

Dahomej je također imao i bogatu kulturu, a značajna je bila i potpuno ženska vojna jedinica koju su Evropljani nazvali dahomejskim Amazonkama.

Kultura uredi

Njihova vudu religija također je imala bogatu tradiciju, pri čemu su se poseno isticali godišnji običaji, koji su uključivali slavljenje vladara i ljudske žrtve. Kralj (fon: Ahosu) je, prema izvornim evropskim zapisima, bio apsolutistički despot.[3] Međutim, tu se vjerojatno radi o pretjerivanjima;[4] svi su vladari pripadali dinastiji Alladaxonou, a izabirali su se na Velikom vijeću, tako da je sam proces izbora ni danas nije u potpunosti jasan;[3][5] najčešće je nasljednik bio najstariji sin, iako to nije bila redovna praksa.[6] Kralj je uz sebe imao i Kraljevsko vijeće, ključnih savjetnika vladara.

Godine 1894, Francuska je porazila dahomejsku vojsku i na području kraljevstva formirala protektorat, koje je inkorporiran u Francusku Zapadnu Afriku. Iako više nije imao nezavisnost, Dahomej je i dalje nastavio postojati te je formalno izabirao vladare sve do 1904. godine, kada je svaka autonomija potpuno ukinuta, a protektorat je pretvoren u koloniju.

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Heywood, Linda M.; John K. Thornton (2009). "Kongo and Dahomey, 1660-1815". u Bailyn, Bernard & Patricia L. Denault (ured.). Soundings in Atlantic history: latent structures and intellectual currents, 1500–1830. Cambridge, MA: Harvard University Press.
  2. ^ Polanyi, Karl (1966). Dahomey and the Slave Trade: An Analysis of an Archaic Economy. Seattle: University of Washington Press.
  3. ^ a b Bay, Edna (1998). Wives of the Leopard: Gender, Politics, and Culture in the Kingdom of Dahomey. University of Virginia Press.
  4. ^ Monroe, J. Cameron (2011). "In the Belly of Dan: Space, History, and Power in Precolonial Dahomey". Current Anthropology. 52 (6): 769–798. doi:10.1086/662678.
  5. ^ Yoder, John C. (1974). "Fly and Elephant Parties: Political Polarization in Dahomey, 1840-1870". The Journal of African History. 15 (3): 417–432. doi:10.1017/s0021853700013566.
  6. ^ Law, Robin (1997). "The Politics of Commercial Transition: Factional Conflict in Dahomey in the Context of the Ending of the Atlantic Slave Trade" (PDF). The Journal of African History. 38 (2): 213–233. doi:10.1017/s0021853796006846.

Dopunska literatura uredi