Komedon ili komedo jest čep dlakinog folikiula (pore) u koži.[1] Keratin (ostaci kože) kombinira se s uljem i blokira folikul.[2] Komedo može biti otvoren (miteser) ili zatvoren kožom (bijelac) i javljaju se sa ili bez akni. Riječ komedo dolazi od latinskog comedere = pojesti, i bila je povijesno korištena za opisivanje parazitskih crva; u modernoj medicinskoj terminologiji koristi se za sugeriranje crvastog izgleda ispoljenog materijala.[3]

Komedon
Komedoni na nosu
Ilustracija normalnih kožnih pora s bjeloglavim komedonima i miteserima
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-9706.1
Vidljivi upaljeni komedoni - prištići

Hronično upalno stanje koje obično uključuje i komedone, upaljene papule i pustule (bubuljice), naziva se aknama.[2][4] Infection causes inflammation and the development of pus.[1] Hoće li se stanje kože klasificirati kao akne, ovisi o količini komedona i infekcije.[4] . Komedone ne treba miješati sa lojnim filamentima.

Komedo-tip kanalnog karcinoma in situ (DCIS) nije povezan sa kožnim stanjima o kojima se ovdje raspravlja. DCIS je neinvazivni oblik karcinoma dojke, ali DCIS komedo-tipa može biti agresivniji i vjerovatnije će postati invazivan.[5]

Uzroci uredi

Proizvodnja ulja u lojnim žlezdama povećava se tokom puberteta, što dovodi do čestih komedona i akni kod adolescenata.[2][4] Akne se takođe javljaju predmenstrualno i kod žena sa sidromom policističnih jajnika. Pušenje može pogoršati akne.

Oksidacija, a ne loša higijena ili prljavština, utiče da miteseri postaju crni.[1] Prekomjerno pranje ili ribanje kože može je pogoršati iritacijom kože.[1] Dodir i istiskanje komedona može izazvati iritaciju i proširiti infekciju. Nije jasan učinak brijanje na razvoj komedona ili akni.

Neki, ali ne svi proizvodi za kožu mogu povećati komedone, blokirajući pore,[1] i masni proizvodi za kosu (poput pomada) mogu pogoršati akne.[2] Proizvodi za kožu za koje se tvrdi da utiču da se pore ne začepe mogu biti označeni kao nekomedogeni ili neaknogeni,[1] a masni proizvodi za kosu (poput pomada) mogu pogoršati akne.[2][6] Šminka i proizvodi za kožu koji ne sadrže ulje, na vodenoj bazi imaju manju vjerovatnoću da izazovu akne.[6] Nije poznato da li prehrambeni faktori ili izlaganje suncu čine komedone boljim, gorim ili nemaju efekta.[2]

Dlaka koja ne izlazi normalno, urasla dlaka, također može blokirati pore i izazvati ispupčenje ili dovesti do infekcije (uzrokujući upalu i gnoj).[4]

Genetička predispozicija može imati ulogu u šansi za razvoj akni.[2] Komedoni su možda češći u nekim etničkim skupinama .[2][7] Ljudi latinoameričkog i nedavnog afričkog porijekla mogu doživjeti više upala u komedonima, više komedonskih akni i raniji početak upale.[2][7]

Patopfiziologija uredi

 
Višestruko zatvoreni komedoni na nosnousnom naboru i krilima nosa

Komedoni su povezani sa pilolojnim jedinicama, što uključuje folikul dlake i lojnu žlijezdu. Te jedinice su uglavnom na licu, vratu, gornjem dijelu grudi, ramenima i leđima.[2] Višak keratina u kombinaciji sa sebumom može začepiti otvor folikula.[2][8] Ovaj mali čep naziva se mikrokomedo.[8] Androgeni povećavaju proizvodnju sebuma (ulja).[2] Ako se sebum nastavi nakupljati iza čepa, može se povećati i stvoriti vidljivi komedo.[8]

Komedon može biti otvoren za zrak ("miteser") ili zatvoren kožom ("bijelac").[1] Otvorenost za zrak uzrokuje oksidaciju, koja izaziva crnu boju komeda.[1] Bakterija Cutibacterium acnes sumnjivi je infektivni agens u aknama.[2] Može se razmnožavati u sebumu i uzrokovati upaljene pustule (prištiće) karakteristične za akne.[2] Čvorići su upaljene, bolne duboke kvrge ispod kože.[2]

Komedoni koji su veći od 1  mm nazivaju se makrokomedonima .[9] Zatvoreni komedoni i češći su na licu nego na vratu.[10]

Solarni komedoni (koji se ponekad nazivaju i senilni komedoni) povezani su s dugogodišnjim izlaganjem suncu, obično na obrazima, a ne sa patofiziološki povezanom s aknama.[11]

Upravljanje uredi

Korištenje nemasnih sredstava za čišćenje i blagog sapuna možda neće izazvati toliku iritaciju kože kao obični sapun.[12][13] Miteseri mogu se ukloniti stavljanjem preko područja komercijalno dostupnih traka za čišćenje pora (koje i dalje mogu oštetiti kožu ostavljajući pore širom otvorenima i rastrgavši višak kože) ili agresivnijim cijanoahrilatnim metodom koji koriste dermatolozi.[14]

Istiskanjem mitesera i bijelih tačkica mogu se ukloniti, ali i oštetiti kožu.[1] Na taj način povećava se rizik od izazivanja ili prenošenja infekcije i stvaranje ožiljaka, kao i potencijalnog unošenja bilo koje infekcije dublje u kožu.[1] Ekstraktori komedona koriste se uz pažljivu higijenu u kozmetičkim salonima i kod dermatologa, obično nakon upotrebe pare ili tople vode.[1]

Opcije komplementarne medicine za akne, u poduzetim ispitivanjima, općenito se nisu pokazale učinkovitima.[2] Tu spadaju Aloe vera, piridoksin (vitamin B6), kiseline iz voća, kampo (japanski biljni lijek), ajurveda biljni tretmani i akupunktura.[2]

Neki načini liječenje akni ciljaju posebno na infekciju, ali postoje tretmani koji su usmjereni i na stvaranje komedona.[15] Drugi uklanjaju mrtve slojeve kože i mogu pomoći u čišćenju začepljenih pora.[1][2][4]

Dermatolozi često mogu izvući otvorene komedone uz minimalnu traumu kože, ali zatvoreni komedoni su teži.[2] Laserski tretman akni može smanjiti komedone,[16] ali poznato je i da dermoabrazija i laserska terapija uzrokuju ožiljke.[9]

Makrokomedone (1 mm ili veće) dermatolog može ukloniti hirurškim instrumentima ili kauterizirati uređajem koji koristi svjetlost.[9][10] Lijek protiv akni izotretinoin može izazvati ozbiljne pojave makrokomedona, pa dermatolozi preporučuju uklanjanje prije početka lijeka i tokom liječenja.[9][10]

Neka istraživanja sugeriraju da su uobičajeni lijekovi protiv akni retinoid i azelaična kiselina korisni i ne uzrokuju povećanu pigmentaciju kože.[17] Ako se koristi retinoid, preporučuje se krema za sunčanje.

Rijetka stanja uredi

Favre-Racouchotov sindrom javlja se na koži oštećenoj suncem i uključuje otvorene i zatvorene komedone.[18]

Nevus comedonicus ili nevusni komedo je benigni hamartom (urođeni znak) pilolojne jedinice oko žlijezde koja proizvodi ulje u koži.[19] Proširiuje otvorene folikule dlake s tamnim keratinskim čepovima koji nalikuju komedonima, ali zapravo nisu komedoni.[19][20]

Dowling-Degosova bolest je genetički poremećaj pigmenta koji uključuje komedo-slične lezije i ožiljke.[21][22]

Porodični diskeratotskii komedoni su rijetko autosomno dominantno nasljedno stanje, s keratotskim (žilavim) papulama i komedo-sličnim lezijama.[23][24]

Reference uredi

  1. ^ a b c d e f g h i j k l Informed Health Online. "Acne". Fact sheet. Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG). Pristupljeno 9. 6. 2013.
  2. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s Williams, HC; Dellavalle, RP; Garner, S (Jan 28, 2012). "Acne vulgaris". Lancet. 379 (9813): 361–72. doi:10.1016/S0140-6736(11)60321-8. PMID 21880356.
  3. ^ "Comedo". Oxford Dictionary. Oxford University Press. Arhivirano s originala, 21. 12. 2013. Pristupljeno 16. 6. 2013.
  4. ^ a b c d e Purdy, Sarah; De Berker, David (2011). "Acne vulgaris". BMJ Clinical Evidence. 2011: 1714. PMC 3275168. PMID 21477388.
  5. ^ National Cancer Institute. "Breast cancer treatment". Physician Desk Query. National Cancer Institute. Pristupljeno 13. 6. 2013.
  6. ^ a b British Association of Dermatologists. "Acne". Patient information leaflet. British Association of Dermatologists. Arhivirano s originala, 4. 10. 2013. Pristupljeno 12. 6. 2013.
  7. ^ a b Davis, EC; Callender, VD (april 2010). "A review of acne in ethnic skin: pathogenesis, clinical manifestations, and management strategies". The Journal of Clinical and Aesthetic Dermatology. 3 (4): 24–38. PMC 2921746. PMID 20725545.
  8. ^ a b c Burkhart, CG; Burkhart, CN (oktobar 2007). "Expanding the microcomedone theory and acne therapeutics: Propionibacterium acnes biofilm produces biological glue that holds corneocytes together to form plug". Journal of the American Academy of Dermatology. 57 (4): 722–4. doi:10.1016/j.jaad.2007.05.013. PMID 17870436.
  9. ^ a b c d Wise, EM; Graber, EM (novembar 2011). "Clinical pearl: comedone extraction for persistent macrocomedones while on isotretinoin therapy". The Journal of Clinical and Aesthetic Dermatology. 4 (11): 20–1. PMC 3225139. PMID 22132254.
  10. ^ a b c Primary Care Dermatology Society. "Acne: macrocomedones". Clinical Guidance. Primary Care Dermatology Society. Pristupljeno 12. 6. 2013.
  11. ^ DermNetNZ. "Solar comedones". New Zealand Dermatological Society. Pristupljeno 16. 6. 2013.
  12. ^ Poli, F (Apr 15, 2002). "[Cosmetic treatments and acne]". La Revue du Praticien. 52 (8): 859–62. PMID 12053795.
  13. ^ Korting, HC; Ponce-Pöschl, E; Klövekorn, W; Schmötzer, G; Arens-Corell, M; Braun-Falco, O (Mar–Apr 1995). "The influence of the regular use of a soap or an acidic syndet bar on pre-acne". Infection. 23 (2): 89–93. doi:10.1007/bf01833872. PMID 7622270.
  14. ^ Pagnoni, A; Kligman, AM; Stoudemayer, T (1999). "Extraction of follicular horny impactions the face by polymers. Efficacy and safety of a cosmetic pore-cleansing strip (Bioré)". Journal of Dermatological Treatment. 10 (1): 47–52. doi:10.3109/09546639909055910.
  15. ^ Gollnick, HP; Krautheim, A (2003). "Topical treatment in acne: current status and future aspects". Dermatology. 206 (1): 29–36. doi:10.1159/000067820. PMID 12566803.
  16. ^ Orringer, JS; Kang, S; Hamilton, T; Schumacher, W; Cho, S; Hammerberg, C; Fisher, GJ; Karimipour, DJ; Johnson, TM; Voorhees, JJ (Jun 16, 2004). "Treatment of acne vulgaris with a pulsed dye laser: a randomized controlled trial". JAMA: The Journal of the American Medical Association. 291 (23): 2834–9. doi:10.1001/jama.291.23.2834. PMID 15199033.
  17. ^ Woolery-Lloyd, HC; Keri, J; Doig, S (Apr 1, 2013). "Retinoids and azelaic Acid to treat acne and hyperpigmentation in skin of color". Journal of Drugs in Dermatology. 12 (4): 434–7. PMID 23652891.
  18. ^ Rapini, Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L. (2007). Dermatology: 2-Volume Set. St. Louis: Mosby. str. 1847. ISBN 978-1-4160-2999-1.
  19. ^ a b Zarkik, S; Bouhllab, J; Methqal, A; Afifi, Y; Senouci, K; Hassam, B (Jul 15, 2012). "Keratoacanthoma arising in nevus comedonicus". Dermatology Online Journal. 18 (7): 4. PMID 22863626.
  20. ^ DermNetNZ. "Comedo Naevus". New Zealand Dermatological Society. Pristupljeno 16. 6. 2013.
  21. ^ Bhagwat, PV; Tophakhane, RS; Shashikumar, BM; Noronha, TM; Naidu, V (Jul–Aug 2009). "Three cases of Dowling Degos disease in two families" (PDF). Indian Journal of Dermatology, Venereology and Leprology. 75 (4): 398–400. doi:10.4103/0378-6323.53139. PMID 19584468.
  22. ^ Khaddar, RK; Mahjoub, WK; Zaraa, I; Sassi, MB; Osman, AB; Debbiche, AC; Mokni, M (januar 2012). "[Extensive Dowling-Degos disease following long term PUVA therapy]". Annales de Dermatologie et de Vénéréologie. 139 (1): 54–7. doi:10.1016/j.annder.2011.10.403. PMID 22225744.
  23. ^ Hallermann, C; Bertsch, HP (Jul–Aug 2004). "Two sisters with familial dyskeratotic comedones". European Journal of Dermatology. 14 (4): 214–5. PMID 15319152.
  24. ^ OMIM. "Comedones, familial dyskeratotic". OMIM database. OMIM. Arhivirano s originala, 15. 6. 2013. Pristupljeno 13. 6. 2013.

Vanjski linkovi uredi