Opće strukture sfingolipida
Keramid – Alkilni dio masne kiseline

Definicija i struktura uredi

Keramidi (lat. cera = vosak + amid) su familija molekula voštanih lipida. Sastoje se od sfingozina i masnih kiselina. U visokim koncentracijama su prisutni u ćelijskim membranama. Oni su jedna od komponenti koje čine lipid sfingomijelin, jedan od glavnih lipida u lipidnom dvosloju. Za razliku od prethodnih pretpostavki, po kojima su keramidi i drugi sfingolipidi ćelijskih membrane čisto strukturni elemenati, naknadno su pribavljeni dokazi da oni mogu sudjelovati i u raznim lipidnim signalizacijama. Primjerice, uključuju se u reguliranje ćelijske diferencijacije, proliferaciju ćelija i programirane ćelijske smrti (PCD). Keramid je komponenta vernix caseosa, voskaste ili siraste bijele supstance pronađene u premazu kože novorođenih ljudkih beba.

Putevi sinteze uredi

Postoje tri glavne oblika generiranja keramida.

  • U sfingomielinaznom putu koristi enzim (sfingomijelinaza) za razbijanje sfingomijelina u ćelijskoj membrani i otpuštanje keramida.
  • De novo put stvara keramide od manje složenih molekula.
  • Stvaranje keramidea također može biti putem razgradnje kompleksnih sfingolipida koji su na kraju razgrađuju u sfingozin. Ovaj se zatim reciklira i ponovno koristiti za formiranje keramida. Taj drugi put se naziva Salvage put.

Hidroliza sfingomijelina uredi

Hidrolizu sfingomijelina katalizira enzim sfingomijelinaza. Pošto je sfingomijelin je jedan od četiri zajednička fosfolipida, nalazi se u ćelijskim plazma-membranama. Implikacije ovog metoda generiranja keramida je da ćelijske membrane bivaju je cilj ekstracelularnog signala koji dovodi do programirane ćelijske smrti. Bilo je istraživanja koja ukazuje i na to da, prilikom jonizirajućeg zračenja koje u nekim ćelijama uzrokuje apoptozu, u ćelijskom membranama ono aktivira sfingomijelinazu i u konačnici generiranje keramida.[1]

Fiziološka uloga uredi

Budući da je bioaktivni lipid, keramid je uključen u niz fizioloških funkcija, među kojima su apoptoza, zaustavljanje rasta i diferencijacije ćelija, ćelijsko starenje, ćelijska migracija i adhezija. Smatra se da keramidi, uključujući i njihove metaboliti učestvuju u mnogim patološkim poremećajima, među kojima su rak, neurodegeneracija, dijabetes, mikrobna patogeneza, gojaznost, i upala.[2][3]

Reference uredi

  1. ^ Haimovitz-Friedman A. et al. (1994): Ionizing radiation acts on cellular membranes to generate ceramide and initiate apoptosis. J. Exp. Med., 180 (2): 525–35.
  2. ^ Zeidan Y. H., Hannun Y. A. (2007): Translational aspects of sphingolipid metabolism. Trends Mol. Med., 13 (8): 327–336 |pmid=17588815 |doi=10.1016/j.molmed.2007.06.002}}
  3. ^ Wu D. Ren Z., Pae M., Guo W., Cui X., Merrill A. H., Meydani S. N. (2007): Aging up-regulates expression of inflammatory mediators in mouse adipose tissue. The Journal of Immunology, 179 (7): 4829–39 | url = http://www.jimmunol.org/cgi/content/full/179/7/4829

Također pogledajte uredi