Kalij-acetat je kalijeva so. Njegova hemijska formula je CH3COOK.

Kalij-acetat
Općenito
Hemijski spojKalij-acetat
Druga imenaE261
Molekularna formulaCH3COOK
CAS registarski broj127-08-2
Kratki opisbijeli kristalni prah
Osobine1
Molarna masa98,15 g/mol
Agregatno stanječvrsto
Gustoća1,57 g/cm3
Tačka topljenja292 °C
Rastvorljivost200 g/100 g vode
pri 25 °C i 100 kPa
Rizičnost
NFPA 704
1
1
1
 
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Dobijanje uredi

Može se dobiti putem reakcije neke baze koja sadrži kalij, kao što su kalij-hidroksid ili kalij-karbonat, sa sirćetnom kiselinom:

2CH3COOH + K2CO3 → 2CH3COOK + CO2 + H2O

Ova vrsta reakcija naziva se neutralizacija. Pored kalij-acetata, proizvod ove reakcije je voda, kao i kod svih reakcija neutralizacije baze i kiseline.

Upotreba uredi

Kalij acetat se može upotrebljavati kao so za posipanje, u zamjenu za hloridne soli poput kalcij hlorida ili magnezij hlorida. Ima određene prednosti jer je manje agresivan u zemljištu i mnogo manje korozivan, te se preferira na aerodromskim pistama. Međutim, nedostatak je što je mnogo skuplji. Koristi se i kao sredstvo za gašenje požara i spada u K klasu protivpožarnih sredstava. Posjeduje sposobnost da hladi zapaljeni materijal i pri tom formira čvrstu koru, što je neophodno kod zapaljenih goriva.

Kalij acetat se upotrebljava kao dio zamjenskih protokola u tretmanu dijabetične ketoacidoze, jer posjeduje sposobnost raspadanja na bikarbonat i pomaže u neutralizaciji acidoznih stanja. U molekularnoj biologiji, koristi se za poticanje vezanja dodekil sulfata s proteinima te omogućuje odvajanje proteina od DNK. Također se koristi kao so za poticanje DNK etanolom.

U prehrani, koristi se kao aditiv u hrani (regulator kiselosti). Ranije se upotrebljavao za čuvanje, konzerviranje, fiksiranje i mumifikaciju tkiva i organa. Mnogi muzeji i danas koriste metod konzervacije na bazi formaldehida, koji sadrži i kalij acetat, što je uveo Kaiserling 1897.[1][2]

Reference uredi

  1. ^ "Dale Ulmer: Fixation. The Key to Good Tissue Preservation, Journal of the International Society for Plastination, Vol 8 (1): 7-10, 1994" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 16. 5. 2011. Pristupljeno 26. 4. 2008.
  2. ^ Andrew Nagorski: The Greatest Battle, Simon and Shuster, 2007, str. 53