Jovan Skilica (grčki: Ιωάννης Σκυλίτζης) bio je bizantijski hroničar iz druge polovine 11. vijeka. Veoma malo se zna o njegovom životu. Porijeklom je iz Male Azije iz teme (upravna jedinica) Trakesion. Obavljao je dužnosti: carskog zvaničnika, sudskog zvaničnika (kuropalata), jednog od zapovjednika (drungar) bizantijskih elitnih vojnih jedinica, a pominje se i kao protovestijar. Živio je u vrijeme poznatog filozofa Mihaila Psela (1018-1096/97).

Ilustrirani iluminirani manuskript Kratka historija Jovana Skilice

Jovan Skilica je autor djela Kratka historija. Djelo je pisano u doba vladavine cara Aleksija I Komnena (1081 - 1118), a obuhvata period vladavine bizantijskih careva počevši od smrti Nikefora I 811. do svrgavanja Mihaela VI Stratiotika 1057. godine. Kratka historija Jovana Skilice predstavlja bizantijsku carsku hroniku, a izvorno je urađena na Siciliji u 12. vijeku pod latinskim nazivom Skylitzes Matritensis (bos. Madridski Skilica). Danas se čuva u Nacionalnoj biblioteci Španije u Madridu. Sadrži 574 minijature, dok je nekih 100 izgubljeno, i jedina je sačuvana bizantijska iluminirana hronika na grčkom jeziku, pružajući neprocjenjiv pisani izvor za vizualizaciju tadašnje Bizantije. Vladavini svakog cara posvećeno je posebno poglavlje. Skilica daje značajne informacije o odnosima Bizantijskog Carstva i Samuila, o Petru Odeljanu te borbi Duklje za samostalnost.

Literatura uredi

  • B. Flusin (trans.), J.-C. Cheynet (ed.), Jean Skylitzès: Empereurs de Constantinople, Ed. Lethielleux, 2004, ISBN 2-283-60459-1.
  • Kazhdan, Alexander, ed. (1991). Oxford Dictionary of Byzantium. Oxford University Press. p. 1914. ISBN 978-0-19-504652-6.