Iranska visoravan

Iranska visoravan, poznata i kao Perzijska visoravan, jeste prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji. Područje je dio Evroazijske ploče i uklještena je između Arapske i Indijske ploče, a nalazi se između Zagrosa na zapadu, Kaspijskog jezera i Kopet Daga na sjeveru, zatim Hormuškog tjesnaca i Perzijskog zaliva na jugu, te Inda na istoku.

Tektonska karta - Iranska visoravan južni je ogranak Evroazijske ploče; između Arapske i Indijske ploče

Kao historijska regija obuhvata Partiju, Mediju i Perziju koje su žarišta kulture Velikog Irana. Iranska visoravan okvirno je sastavljena od dijelova Irana, Azerbejdžana, Turkmenistana, Afganistana i Pakistana (Beludžistan), a ponekad se u pojam uvrštava i nizinski Huzistan koji je ogranak ravničarske Mesopotamije.

Područje obuhvata približno 2,7 miliona km2 i proteže se približno 1800 km u smjeru sjever-jug odnosno 2500 km u smjeru istok-zapad. Uprkos nazivu „visoravan“, reljef područja je zapravo izrazito raznovrstan i čini ga više planinskih lanaca među kojima se ističe vrh Damavand (5610 m) na Alborzu, kao i od ravničarskih dijelova pustinje Lut iz pokrajine Kirman u centralnom Iranu čija je prosječna nadmorska visina ispod 300 m.

Vanjski linkoviUredi

  • "Iranska visoravan". Hrvatski obiteljski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2005. Arhivirano s originala, 16. 1. 2014. Pristupljeno 9. januara 2011. Provjerite format datuma u parametru |accessdate= (pomoć)
  • "Iranian plateau". Encyclopædia Britannica. 2011. Pristupljeno 9. januara 2011. Provjerite format datuma u parametru |accessdate= (pomoć)
  • "Iranian plateau". PeakBagger.com. 2004. Pristupljeno 9. januara 2011. Provjerite format datuma u parametru |accessdate= (pomoć)