Hercegovački pašaluk
Hercegovački pašaluk je bio osmanlijska provincija od 1833. do 1851. i od 1875. do 1877. godine. Do 1833. godine je bio u sastavu Bosanskog pašaluka kao Hercegovački sandžak.
Hercegovački ejalet (1833. - 1851.)
uredi
Do 1833. godine je bio u sastavu Bosanskog pašaluka kao Hercegovački sandžak. Za svoje usluge u borbi za autonomiju Bosne Ali-aga Rizvanbegović je nagrađen izdavanjem Hercegovine u poseban pašaluk. Ali-paša Rizvanbegović je bio jedini vezir ovog ejaleta. Nakon njegove smrti 1851., Hercegovački ejalet je ukinut i njegova teritorija je spojena opet Bosanskim pašalukom, time formirajući novi entitet - Bosnu i Hercegovinu.[1]
Hercegovački pašaluk se sastojao iz slijedećih oblasti: Prijepolje, Taslidža sa Kolašinom i Šaranci sa Drobnjakom, Čajniče, Nevesinje, Nikšić, Ljubinje-Trebinje, Stolac, Počitelj, Blagaj, Mostar, Duvno i polovina Konjica koja je sa južne strane Neretve.[nedostaje referenca]
Hercegovački vilajet (1875. - 1877.)
urediU novembru 1875. godine je pretvoren gatački kadiluk u Gatački sandžak, da bi se lakše likvidirao Hercegovački ustanak. Kao mutesarif toga sandžaka je postavljen kršćan, Grk Kostan-efendija. U decembru je od toga sandžaka i ostataka hercegovačkog sandžaka opet formiran poseban pašaluk, ostatak je nazvan Mostarski sandžak. Vilajet je postojao do 2. februara 1877. godine.[2][3][4]
Reference
uredi- ^ Mustafa Imamović: "Historija Bošnjaka." Sarajevo 1997
- ^ Pavet de Courteille, Abel (1876). État présent de l'empire ottoman (jezik: French). J. Dumaine. str. 91-96.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Hannes Grandits: Herrschaft und Loyalität in der spätosmanischen Gesellschaft: das Beispiel der multikonfessionellen Herzegowina. (= Zur Kunde Südosteuropas 2), Böhlau Verlag, Wien 2008, ISBN 978-3-205-77802-8, S. 495
- ^ Hazim Šabanović: Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela Naučno društvo NR BiH, 1959.