Mehmed Dželaluddin Kurt

(Preusmjereno sa Hafiz Mostari)

Mehmed Dželaluddin Kurt (Mostar, 1876 – Sarajevo, 25. novembra 1944) bio je bosanskohercegovački intelektualac, književnik, prevodilac sa turskog i perzijskog, advokat, društveni i kulturni radnik. Zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićem, pripada prvoj generaciji postosmanskih bošnjačkih intelektualaca koji su bili usmjereni ka tekovinama evropske modernosti. Pisao je pod pseudonimom Hafiz Mostari. Brat je prvog glumca iz Mostara Muhameda Kurta.

Mehmed Dželaluddin Kurt

Biografija uredi

Rođen u Mostaru 1876. godine gdje završava ruždiju i medresu. Nakon toga završava Šerijatsku sudačku školu u Sarajevu. Godine 1892. Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije donijela je odluku da se svršenicima sarajevske Šerijatske sudačke škole dozvoli upis na Pravni fakultet u Zagrebu, te je Mehmed Dželaluddin Kurt drugi Bošnjak koji je iskoristio to pravo. Prvi je bio njegov sugrađanin, Osman Nuri Hadžić, koji se na Pravni fakultet u Zagrebu upisao 1893. godine.[1]

Kurt je kao srednjoškolac počeo sarađivati u sarajevskom listu "Nada", a nakon dolaska u Zagreb, pod pseudonimom Hafiz Mostari objavljivati prepjeve i prijevode sa turskog i perzijskog jezika u književnom listu Pobratim, te još nekim drugim zagrebačkim listovima.

 
Mehmed Dželaluddin Kurt, Hrvatske narodne ženske pjesme (Muslimanske)

Objavio je zbirku pjesama pod nazivom “Hrvatske narodne ženske pjesme (muslimanske)” (Mostar, 1902.) štampanu u Hrvatskoj dioničkoj tiskari u Mostaru. Tokom više od 100 godina od kako je objavljena, knjiga je bila predmet istraživanja ili spominjanja u više od dvije stotine radova.[2] Knjiga se može pronaći u katalozima biblioteka i pod odrednicama ”Women Folk songs, Croatian” ili ”Ballads, Croatian”.[1] Kao advokat, zastupao je i stipendirao siromašne, ali i učenike i studente.[3] Bio je angažiran u Hrvatskom potpornom društvu u Mostaru, te je jedan je od osnivača Narodnog pjevačkog društva "Hrvoje" Mostar. Tokom boravka u Zagrebu, bio je član odbora i opunomoćenik Hrvatskog potpornog društva "Napredak" za Hrvatsku i Slavoniju, te saradnik za bosansko-muslimansku tematiku u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a u kojem je njegov brat Muhamed Kurt bio glumac.

Nakon smrti prve supruge, povukao se iz javnog života i radio kao advokat u Sarajevu sve do smrti, 25. novembra 1944. godine.

Reference uredi

  1. ^ a b Kurt, Ahmet. 2017. Porodica Kurt iz Mostara : historija i rodoslov. autor. Mostar. ISBN 978-9926-442-20-0
  2. ^ Babić, Maja. 2014. Antroponimi i toponimi u zbirci pjesama Mehmed Dželaluddina Kurta. Tuzla.
  3. ^ Mehmedović, Ahmed. 2018. Leksikon bošnjačke uleme. Gazi Husrev-begova biblioteka. Sarajevo. ISBN 978-9958-580-19-2

Vanjski linkovi uredi