Fosfor (mitologija)
Fosfor (starogrčki: Φωσφόρος) u grčkoj mitologiji je jedan od Astra Planeta, tačnije bog planete Venere u svom izgledu kao Jutarnja zvijezda. Drugo grčko ime za Jutarnju zvijezdu je "Eosfor" (starogrčki: Ἑωσφόρος), što znači "donosioc zore". Kao pridjev, riječ "fosfor" se primjenjuje u značenju "donosi svjetlost" (na primjer, zora, bog Dionis, borove baklje i dan) i "baklje" kao epitet nekoliko bogova i boginje, posebno Hekate, ali i Artemide/Dijane i Hefesta.[1] Sezonski, Venera je "donosioc svjetlosti" na sjevernoj hemisferi, najsjajnija je u decembru (optička iluzija zbog kraćih dana), signalizirajući "ponovno rođenje" dužih dana kako zima nestaje.
| Fosfor | |
|---|---|
._Engraving_by_G.H._Frezza,_1704,_Wellcome_V0035916.jpg) Personifikacija jutarnje zvijezda. Graviranje G. H. Frezza, 1704 | |
| Grupe | Titani |
| Roditelji | Astrej ili Kefalus ili Atlas i Eja |
| Mitologija | Grčka mitologija |
Venera uredi
Jutarnja zvijezda je izgled planete Venere, inferiorne planete, što znači da se njena orbita nalazi između Zemlje i Sunca. Ovisno o orbitalnim lokacijama i Venere i Zemlje, može se vidjeti na istočnom jutarnjem nebu oko sat vremena prije nego što Sunce izađe i zatamni, ili (kao večernja zvijezda) na zapadnom večernjem nebu oko sat vremena nakon zalaska Sunca, kada sama Venera zađe. Venera je najsjajniji objekat na nebu nakon Sunca i Mjeseca, nadmašujući planete Jupiter i Saturn, ali, dok se one uzdižu visoko na nebu, Venera to nikada ne čini. Ovo može stajati iza mitova o božanstvima povezanim sa jutarnjom zvijezdom koje ponosno streme za najvišim mjestom među bogovima i bivaju zbačene.[2]
Mitologija uredi
U grčkoj mitologiji, Hesiod naziva Fosfora sinom Astreja i Eje,[3] ali drugi kažu Kefala i Eje, ili Atlasa.[4]
Latinski pjesnik Ovidije, govoreći o Fosforu i Hesperu (Večernja zvijezda, večernja pojava planete Venere) kao identičnim, čini ga ocem Dedaliona.[5] Ovidije ga također čini ocem Alkiona,[6][7] dok ga latinski gramatičar Servije čini ocem Hesperida.[4]
Dok su se u ranoj fazi Jutarnja zvijezda (nazvana Fosfor i druga imena) i Večernja zvijezda (na koju se spominju imena kao što je Hesper) smatrali dva nebeska objekta, Grci su prihvatili da su ta dva jedno, ali izgleda da su nastavili da tretiraju dva mitološka entiteta kao različite. Halbertal i Margalit tumače ovo kao naznaku da nisu poistovjećivali zvijezdu sa bogom ili bogovima mitologije "utjelovljenim" u zvijezdi.[8]
Hesper je Fosfor uredi
U filozofiji jezika, "Hesper je Fosfor" poznata je rečenica u odnosu na semantiku vlastitih imena. Gottlob Frege je koristio izraze "večernja zvijezda" (der Abendstern) i "jutarnja zvijezda" (der Morgenstern) kako bi ilustrovao svoju razliku između smisla i reference, a kasniji filozofi su promijenili primjer u "Hesper je Fosfor" tako da je rečenica koristila prava imena. Saul Kripke je koristio rečenicu da postavi da bi znanje o nečemu neophodnom (u ovom slučaju identitet Hespera i Fosfora) moglo biti empirijsko, a ne da se može saznati a priori.
Reference uredi
- ^ "Liddell & Scott, a Greek-English Lexicon".
- ^ Article "Lucifer" on Jewish Encyclopedia.
- ^ Theogony 381
- ^ a b "EOSPHORUS & HESPERUS (Eosphoros & Hesperos) - Greek Gods of the Morning & Evening Stars".
- ^ Metamorphoses, 11:295
- ^ Metamorphoses, 11:271
- ^ Pseudo-Apollodorus. Bibliotheca, 1.7.4
- ^ Halbertal, Moshe; Margalit, Avishai. Idolatry (Cambridge: Harvard University Press, 1992. ISBN 0-674-44312-8) str. 141-142