Fanula Papazoglu

Fanula Papazoglu (grčki: Φανούλα Παπάζογλου), Bitolj, Kraljevina Srbija (danas Sjeverna Makedonija) 3. februar 1917 — Beograd, 26. januar 2001, bila je jugoslovenska i srpska historičarka, aromunskog porijekla, doktor historijskih nauka, epigrafičarka, profesor univerziteta i akademik. Kao stručnjak za antičku historiju Balkana, osnovala je 1970. godine Centar za epigrafičke i numizmatičke studije Univerziteta u Beogradu.

Fanula Papazoglu
Φανούλα Παπάζογλου
Rođenje (1917-02-03) 3. februar 1917.
Smrt26. januar 2001(2001-01-26) (83 godine)
Alma materUniverzitet u Beogradu
Supružnik/ciGeorgije Ostrogorski

Biografija uredi

Fanula Papazoglu je rođena 1917. godine u porodici grčkog aromunskog porijekla u Bitolju, tada u Kraljevini Srbiji, gde se školovala do fakulteta. Studirala je Klasičnu filologiju sa historijom Starog vijeka i arheologijom na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Fanula Papazoglu je kao član studentske organizacije davala podršku jugoslovenskom partizanskom pokretu. Bila je zatvorenik u logoru Banjica šest mjeseci tokom 1942. i 1943. godine.[1] Diplomirala je 1946. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktorsku disertaciju Makedonski gradovi u rimsko doba odbranila je 1955. godine. Na Katedri za istoriju starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Beogradu radila je od 1947. godine. Za redovnog profesora je izabrana 1965. godine. Postala je dopisni član SANU 1974. godine, a redovni 1983. godine.[2] Osnivač je Centra za antičku epigrafiku i numizmatiku.[3] Bila je stalni saradnik Centra za balkanološka ispitivanja ANU BiH, član Njemačkog arheološkog instituta, počasni doktor na Sorbonni, počasni član Filološkog društva Parnasos u Atini i član Makedonske akademije nauka. Autor je oko 130 naučnih radova iz oblasti istorije Starog vijeka.[2] Bila je udata za Georgija Ostrogorskog, jednog od najvećih svjetskih vizantologa.[1] Preminula je u Beogradu 26. januara 2001. godine.[2][3]

Odabrani radovi uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Milosavljević, Monika (2017). "Teorijsko-metodološke osnove u delu Fanule Papazoglu: arheološka perspektiva". Archaica. 5.
  2. ^ a b c "Fanula Papazoglu" (PDF). web.archive.org. SANU. Arhivirano s originala 24. 9. 2015. Pristupljeno 27. 8. 2019.CS1 održavanje: unfit URL (link)
  3. ^ a b "Vremeplov (3. februar 2017)". www.rts.rs. Pristupljeno 27. 8. 2019.