Energopetrol
Energopetrol d.d. Sarajevo (skraćeno EP) je bosanskohercegovačka kompanija, koja se kao dio mađarsko-hrvatskog konzorcija INA-MOL bavi distribucijom nafte i naftnih proizvoda.
| Energopetrol d.d. | |
|---|---|
 | |
| Vrsta | Dioničko (SASE: ENPSR) |
| Industrija | naftna industrija |
| Osnovano | 12. april 1947. godine |
| Sjedište | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Ključne osobe | József Molnár (generalni direktor MOLGROUP-e) |
| Proizvodi | nafta i naftni proizvodi |
| Prihod | 169 miliona KM (2014) |
| Neto dobit |  -9,47 miliona KM (2014) |
| Vlasnik | INA-MOL 67% Vlada FBiH 22,1214% mali dioničari 3,55% |
| Zaposleni | 609 |
| Veb-sajt | http://www.energopetrol.ba/ |
Energopetrol je najveća kompanija u Bosni i Hercegovini, koja se bavi distribucijom nafte i naftnih proizvoda[1].
Historija i razvoj uredi
12. aprila 1945. godine je rješenjem Vlade Federativne Republike Jugoslavije osnovano preduzeće za promet nafte i naftnih derivata Jugopetrol Sarajevo, prethodnik sadašnjeg Energopetrol-a[2].
Pet godina kasnije, 1950. godine Jugopetrol se pripaja kompaniji Bosna Petrol, nakon čega ta dva preduzeća zajedno formiraju preduzeće za snabdijevanje nafte i naftnih derivata Jugopetrol Sarajevo.
1973. godine Jugopetrol je preimenovan u HENA OOUR Marketing Sarajevo. To preduzeće je onda nakon nekoliko mjeseci ušlo u sastav Energoinvest-a Sarajevo, koja 31. augusta 1973. godine ponovo preimenuje naftno preduzeće u OOUR Energopetrol Sarajevo sa poslovnicama u Bosanskom Brodu, Banjoj Luci, Mostaru, Živinicama i Zagrebu, te sa predstavništvu u hrvatskom gradu Ploče, gdje su se i nalazili skladišta nafte Energopetrol-a.
Trinaest godina kasnije, 1990. u sklopu društvenih reforma Ante Markovića, Energopetrol je preorganizovan u Društveno preduzeće Energopetrol sa p.o. Sarajevo.
Samo godinu dana kasnije, 1991. Energopetrol je ponovo preorganizovan u "Energoinvest Energopetrol" preduzeće za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa dioničko društvo (d.d.) sa p.o. Sarajevo.
1994. godine, dvije godine nakon početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, Ministarstvo Energetike i Industrije Vlade Republike Bosne i Hercegovine je Energopetrol pripojila Energoinvest-u.
1998. godine, tri godine nakon kraja rata u Bosni i Hercegovini, Energopetrol je ponovo preimenovana u Energopetrol d.d. Sarajevo, kako se i danas naziva.
Šest godina kasnije, 2004. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine notirala je Energopetrol na sarajevskoj berzi.
2006. godine je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, predvođena Ahmetom Hadžipašićem, većinski dio državnog vlasništva u Energopetrol-u prodala za 220 miliona KM mađarsko-hrvatskom konzorciju INA-MOL (67%).
12. jula 2016. godine, INA je kupila 33,5% dionica MOL-a u Energopetrol-u, čime je INA postala najveći pojedinačni distrubuter nafte u Bosni i Hercegovini sa ukupno 101 naftnih pumpi[3].
Kontroverzna privatizacija uredi
2006. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prodala je 67% vlasništva u Energopetrol-u hrvatsko-mađarskom konzorciju INA-MOL za 10 miliona KM. Osim toga, INA-MOL je i bio obavezan da u Energopetrol uloži 150 miliona KM, i to u širenje prodajne mreže (100 miliona KM), rekonstrukciju postojeće mreže (40 milona KM), obrazovanje zaposlenih (5 miliona KM) i obrtna sredstva (5 miliona KM)[4].
No, dosada je hrvatsko-mađarski konzorcij, prema navodima radne grupe Vlade FBiH uložio samo 35,2 miliona KM, deset godina nakon privatizacije. Uloženo je u rekonstrukciju postojeće mreže benzinskih pumpa (30,2 miliona KM) i obrtna sredstva (5 miliona KM), dok u širenje mreže i obrazovanje zaposlenih do sada ništa nije uloženo.
Ista ta radna grupa tvrdi i da se Energopetrol-om ne upravlja dobro, jer je se samo u zadnje tri godine ostvarilo gubitak.
Hrvatsko-mađarski konzorcij međutim tvrdi, da su ispunjene sve dokapitalizacijske obaveze, te da je u Energopetrol uloženo čak i više od 150 miliona KM, od čega je 62,3 miliona KM uloženo samo u modernizaciju maloprodajne mreže. Osim toga, kažu i da će i dalje nastaviti sa investiranjem u tu kompaniju.
Nezavisna revizorska kuća "Deloitte" tvrdi u svom izvještaju, koji je urađen na zahtjev Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, da je INA-MOL ispunio sve obaveze.
Još 2006. godine kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajeva je, na temelju izvještaja finansijske policije FBiH i dioničara Energopetrol-a, pokrenulo predistražne radnje o dokapitalizaciji Energopetrol-a. Tada su saslušani federalni premijer Ahmet Hadžipašić, dopremijer FBiH Dragan Vrankić i tadašnji federalni ministar energije i rudarstva Izet Žigić.
Kasnije početa je i istraga počela, u kojoj su saslušeni Nedžad Branković (nasljednik Ahmeta Hadžipašića), Namik Bušatlić (bivši direktor Energopetrol-a), Rešad Žutić i Kaserna Ćutić (Čelnici Komisije za privatizaciju Energopetrol-a), te još nekoliko niskorangiranih člana u Vladi FBiH.
Kao svjedoci u istragi pozvani su svi ministri, koji su sudjelovali u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine od 2002. do 2006. godine.
7. marta 2014. godine Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo digla je optužnicu protiv bivšeg premijera FBiH Nedžada Brankovića (kasnije oslobođen optužbi), bivšeg direktora Energopetrol-a i ukupno sedam čelnika Komisije za dokapitalizaciju, koje se terete za pričinjenu štetu u iznosu od 32 miliona KM. Taj proces još traje[5].
Uprkos tome, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u planu privatizacije za 2016. godinu predvidila i privatizaciju Energopetrol-a.
Vlasništvo uredi
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, kao 100%-vlasnik Energopetrol-a, ponudila na prodaju 67% dionica te kompanije u svom vlasništvu. Hrvatsko-Mađarski konzorcij INA-MOL je ponudio oko 220 miliona KM za otkup navedene količine dionica. Predviđena procedura otkupa je završena krajem 2006, te je Energopetrol trenutno u većinskom vlasništvu spomenutog konzorcija. Vlada FBiH je također izdvojila dio firme Energopetrol Terminali i preregistrovala ih u novu poslovnu jedinicu naziva Terminali FBiH, zadržavši ih pod svojom kontrolom. Pod kontrolom Vlade je ostao i reprezentativni Hotel Maršal na Bjelašnici.
Dionice Energopetrol-a se nalaze na sarajevskoj berzi SASE.
Dioničari su[6]:
| Dioničar | Udio (u %) |
|---|---|
| INA | 67% |
| Federacija Bosne i Hercegovine | 22,12% |
| General Servis d.o.o. Sarajevo | 1,27% |
| ZIF Mi-Group | 0,77% |
| Raiffeisen Bank Bosna i Hercegovina | 0,48% |
| Ostali | 1,03% |
Proizvodi i usluge uredi
Osim benzina BMB 95 i BMB 98, kao i dizela Euro 4 i Euro 5 standarda, Energopetrol vrši i distribuciju Autogasa (LPG), dok se osim nafte i naftnih proizvoda mogu i kupiti drugu robu u prodavnicama na benzinskim pumpama Energopetrol-a, zvane "EP SHOP".
Energopetrol na svojim benzinsim pumpama vrši usluge provjere pritiska guma, caffe bar i autopraone (samo na nekim benzinskim pumpama Energopetrol-a).
Reference uredi
- ^ "Maloprodaja". www.energopetrol.ba. Arhivirano s originala, 2. 9. 2016. Pristupljeno 20. 4. 2016.
- ^ "O kompaniji". www.energopetrol.ba. Arhivirano s originala, 13. 5. 2016. Pristupljeno 20. 4. 2016.
- ^ "Ina kupila 33,5 posto Molovih dionica Energopetrola". Pristupljeno 14. 7. 2016.
- ^ "Vlada FBiH želi vratiti "Energopetrol"". vijesti.ba. Pristupljeno 20. 4. 2016.[mrtav link]
- ^ Sarajevo, Radio. "Vlada FBiH: Na prodaju idu Energopetrol, Energoinvest, FDS..." RadioSarajevo.ba. Arhivirano s originala, 24. 3. 2016. Pristupljeno 20. 4. 2016.
- ^ "ENERGOPETROL DD SARAJEVO". Pristupljeno 20. 4. 2016.