Duplikacija (genetika)

Duplikacija gena ili duplikacija hromosoma (ili genska amplifikacija, hromosomska duplikacija) je glavni mehanizam generiranje novog genetičkog materijala tokom molekulske evoucije. Može definirati kao dupliranje bilo kojeg regiona DNK koji sadrži gen. Genska dupliciranja mogu nastati kao proizvod nekoliko vrsta grešaka u replikaciji DNK i mehaniznima popravka (reparacije) u slučajanom zahvatanju sebičnih genetičkih elemenata. Zajednički izvori upliranja gena uključuju vanmaterične homologne rekombinacije, retrotranspozicijedogađaja, aneuploidije, poliploidije i replikacijskog proklizavanja.[1][2][3][4]

Pogođeni hromosomski region prije i poslije duplikacije

Reference

uredi
  1. ^ http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=3562 Arhivirano 6. 3. 2014. na Wayback Machine.
  2. ^ Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini . Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo,ISBN 978-9958-9344-5-2.
  3. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  4. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.

Takođr pogledajte

uredi