Dikrocelioza

Dikrocelioza je parazitska bolest uzrokovana malim metiljem iz roda Dicrocoelium. Najčešći uzročnik ove bolesti je vrsta Dicrocoelium dendriticum (syn. D. lanceolatum), a pored nje uzročnici mogu biti i Dicrocoelium hospes, Dicrocoelium chinensis, Dicrocoelium suppereri. Dicrocoelium parazitira u žučnim kanalima i u žučnoj kesi više vrsta sisara, prvenstveno kod: ovaca, koza, goveda, jelenova, muflona, zečeva, kao i kod svinja, konja, pasa, glodara i ljudi; individualni nalazi su nađeni kod magarca, jaka, mačke i ptica.

Mali metilj (Dicrocoelium dendriticum), uzročnik dikrocelioze

Dikrocelioza je također i zoonoza, što znači da se i čovjek može inficirati ako nekim slučajem konzumira zaraženog mrava (npr. na voćki ili salati).

RasprostranjenostUredi

Dikrocelioza je zastupljena svuda po svijetu, ali je ipak najzastupljenija u Evropi (pretežno područje Alpa i Mediterana, kao i Skandinavija), zatim Azija, Sjeverna Afrika i Amerika. Pojavljuje se pretežno na onim terenima koji najviše pogoduju razvitku suhozemnih puževa i mrava koji služe kao prelazni domaćini.

Životni ciklusUredi

 
Životni ciklus Dicrocoeliuma

Dicrocoelium polaže jaja u žučnim kanalima koja preko fecesa dospjevaju u vanjsku sredinu. Za dalji razvoj potrebna su dva prelazna domaćina: suhozemni puž i mrav. Prvo suhozemni pužići progutaju jaja s miracidijem iz fecesa, zatim miracidij migrira do hepato-pankreasa puža gdje se preko dva reda sporocista transformiše u cerkariju. Za ovaj proces je potrebno 3-4 mjeseca (zavisi od temperature). Cerkarije se izlučuju u mukoznim lopticama koje su promjera oko 2 mm, a sadrže do 400 (nađeno je i do 5000) cerkarija koje tu mogu preživjeti samo par dana. Drugi prelazni domaćini su mravi iz roda Formica. Oni konzumiraju cerkarije koje se u mravu za 1-2 mjeseca razviju u metacerkarije kojih može biti oko 100 u jednom mravu. Cerkarije utiču na subezofagealni ganglion mrava tako da mrav ostaje na vlatima trave, ali samo ako je temperatura niža od 15°C, a ako je veća mrav silazi sa trave. Konačni domaćin se infestira na paši ako konzumira zaražene mrave i to najčešće u proljeće i jesen.

PatogenezaUredi

Pod uticajem duodenalnih enzima mrav se raspada i metacerkarije migriraju kroz ductus choledochus u jetru. Moguća je i mogracija preko portalnog krvotoka. Poslije migracije, paraziti se smještaju u žučne kanale. Promjene se najviše uočavaju na žučnim kanalima i intersticijumu jetre. Pojavljuje se kataralna i proliferativna upala sa hiperplazijom epitela i subepitelijalnog vezivnog tkiva žučnih kanala. Pri hroničnoj upali zastupljena je proliferacija vezivnog tkiva oko žučnih kanala, lumen je proširen, zidovi su čvršći, a mukoza pokazuje znakove deskvamacije.

Klinička slikaUredi

Klinička slika kod ove bolesti je slabo izražena. Bolest često prolazi neprimjetno bez ikakvih simptoma. Kod jakih infekcija (pretežno kod ovaca) simptomi su u formi anemije, žutice, edema, gubljenja težine i smanjene reprodukcije.

DijagnozaUredi

 
Jaje Dicrocoelium dendriticuma

Dikrocelioza se otkriva nalazom jaja u fecesu. Na obdukciji jetra je djelimično ili u cjelini uvećana i ako je jača infestacija primjećuju se čvrste sivožućkaste tvorevine slične čvorovima. U svrhu detektovanja dikrocelioze može se uraditi i ELISA test koji radi na principu imunoelektroforeze tako što detektuje specifična antitijela.

TerapijaUredi

Za liječenje dikrocelioze postoji mali broj specifičnih sredstava. Većina sredstava je na bazi benzimidazola i probeznimidazola, također se mogu koristiti derivati pirazinoizokinolina, halogenih salicilanilida kao i diamfenetid.

PrevencijaUredi

Borbu protiv dikrocelioze je vrlo teško sprovesti, iako je danas u detaljima poznata epizootologija ove bolesti. Treba vršiti dehelmintizaciju stoke i to prvenstveno zimi ili u rano proljeće. Suzbijanju dikrocelioze pomaže također i kontrola populacije suhozemnih pužića i mrava.

ReferenceUredi

  • Šibalić S.,Cvetković Lj.: Parazitske bolesti domaćih životinja
  • Duchaček L.,Lamka J.: Dicrocoeliosis - the present state of knowledge with respect to wildlife species
  • Muller R.:Worms and human desease
  • Bouchet F.,Harter S.,Le Bailly M.: The state of the art of paleoparasitological research in the old world
  • Jakšić B.,Sofrenović Đ.: Specijalna patološka morfologija
  • Omeragić J.,Zuko A.: Invazione bolesti životinja (praktikum)