Didije Julijan
Didije Julijan (Marko Didije Sever Julijan August; 30. januar 133 – 2. juni 193) bio je rimski car od 28. marta do 1. juna 193.[1] Došao je na prijestolje nakon što je Pretorijanska garda ubila Pertinaksa. Međutim, ubistvo Pertinaksa dovelo je do Rimskog građanskog rata (193–197). U tom je ratu svrgnut i osudio ga je na smrt njegovog nasljednik Septimije Sever.
| Didije Julijan | |
|---|---|
 | |
| Car Rimskog carstva | |
| Vladavina | 28. mart 193. - 1. juni 193. |
| Prethodnik | Pertinaks |
| Nasljednik | Septimije Sever |
| Supružnik | Manilija Skantila |
| Djeca | Didija Klara |
| Otac | Kvint Petronije Didije Sever |
| Majka | Emilija Klara |
| Rođenje | 30. januar 133. Mediolanum (današnji Milano), Rimsko carstvo |
| Smrt | 2. juni 193. (u 60. godini) Rim, Rimsko carstvo |
Raniji život uredi
Didije Julijan je rođen 133. godine u rimskoj plemićkoj porodici konzulskog ranga, koja je u prvoj godini tri cara dala Otona. Djetinjstvo, kao i svi drugi carevi prvog i drugog vijeka koji dolaze na vlast nakon nasilne smrti prethodnika, provodi na carskom dvoru. Svoj prvi posao u državnoj službi Julijan će dobiti uz pomoć majke cara Marka Aurelija. Vjerojatno 152. godine on se ženi s Aemilijom Clarom iz patricijske porodice Manlia, koja će sljedeću godinu roditi njihovu jedinu kćer.
Zahvaljujući porodičnim vezama i vlastitoj sposobnosti Julijan se veoma brzo uzdiže u državnoj službi, tako da prije smrti cara Marka Aurelija i svoje 48. godine, on je već bio 3 puta guverner različitih provincija i dva puta konzul (175. i 179. godine). Njegov zadnji državni posao prije ubistva careva Komoda i Pertinaksa je bio na mjestu zapovjednika vatrogasaca grada Rima.
Kupovina Carstva uredi
Ubistvo Pertinaksa od strane pretorijanaca je šokiralo i grad Rim i Carstvo. U panici zbog ubistva drugog cara u manje od četiri mjeseca veliki broj senatora i plemića je napustio grad kako bi onemogućili pokušaj da baš oni postanu novi carevi. Ta situacija je iznenadila pretorijance kojima su pokušaji da "pronađu" novog cara neočekivano propali. U toj situaciji oni se odlučuju na prodaju Carstva osobi koja ponudi najviše novca. Kako se kod njih već nalazio gradski perfekt i otac Pertinaksove žene Sulpicianus koji je tamo došao po naređenju sada pokojnog cara u pokušaju da ih smiri, pretorijanci su samo čekali drugog takmičara koji je uskoro došao u liku Didije Julijana, kojeg su na kraju i izabrali u strahu da bi Sulpicianus mogao osvetiti muža svoje kćeri.
Taj izbor Didije Julijan je platio obećanjem da će svakom pretorijancu dati 25.000 sestercija. U stvarnosti zadnja ponuda Sulpicianusa je bila 20.000 ali mu nije bilo dopušteno dati ponudu od 30.000.
Car uredi
Prvi potez novog cara je bio da sebi da pojačanu vojnu zaštitu. Da li je to bilo u strahu od ubistva ili reakcije naroda kada se otkrije da je kupio Carstvo danas se više ne može sa sigurnošću utvrditi. Dok je tako pod vojnom zaštitom išao po ulici prema carskoj palati, u oštroj suprotnosti s rimskom tradicijom, narod mu nije davao čestitke ili vikao najbolje želje nego prokletstva zbog načina na koji je postao car. Na takmičenjima u Circus Maximus narod je javno pred carem pozivao generala Niger-a do dođe iz istočnih provincija kako bi spasio Carstvo.
U takvoj situaciji sva tri glavna rimska generala (Albin, Niger i Sever) se bune i proglašavaju sebe osvetnicima dobrog cara Pertinaksa. Kao da to nije bio dovoljno veliki problem novom caru i pretorijanci su postali nezadovoljni kada su uvidjeli da Julijan ne može isplatiti obećani novac. Bez obzira na sve to, car odlučuje da okupi senat kako bi generala Severa, koji mu je s svojom vojskom najbliži, proglasio državnim neprijateljem, a ujedno je izdao naređenje da se pretorijanci i ostali vojnici na području Italije mobiliziraju i pripreme za borbu.
Ta nada za borbu Didije Julijana je ipak ubrzo bila uništena kada je postalo očito da se niko ne želi za njega žrtvovati. U očaju zbog svoje situacije nekoliko dana prije ubistva on saziva senat, kako bi od njega zatražio da postane pregovarač u dogovoru oko svoje abdikacije u korist Severa. Jedini rezultat postaje glasanje kojim će senat proglasiti Severa novim carem. Tokom sljedeće noći, Didije Julijan je ubijen od strane vojnika poslanog od novog cara.
Posljedice uredi
Proglašavanje Didije Julijana rimskim carem i njegova smrt ostavljaju strahovite posljedice po Rimsko Carstvo. August i svi njegovi nasljednici posvećivali veliki pažnju kontroli vojske koja je bila smatrana jedinim faktorom koji trajno može uništiti državu. U dugogodišnjim građanskom ratu koji će uslijediti, pobjednik će postati Septimije Sever[2] koji će državnu vlast premjestiti iz palate u glavni vojni štab, čime počinje kraj principata stvorenog od Augusta.
Reference uredi
- ^ "Marcus Didius Severus Julianus | Roman emperor". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 22. 5. 2016.
- ^ "Septimius Severus | Roman emperor". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 22. 5. 2016.
- Herodian: Historija Rimskog Carstva od smrti Marka Aurelija
| Prethodi: | Rimski carevi | Slijedi: |
| Pertinaks (193.) | Septimije Sever (193. - 211.) |
Vanjski linkovi uredi
- Kovanice Didije Julijana
- biografija
- Livius.org: Didius Julianus Arhivirano 24. 11. 2014. na Wayback Machine
| Commons ima datoteke na temu: Didije Julijan |