Džamija Mehmed-spahije Zvizdića
Džamija Mehmed-spahije Zvizdića je najstarija džamija u Gacku u Bosni i Hercegovini.
| Džamija Mehmed-spahije Zvizdića | |
|---|---|
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Gacko, Bosna i Hercegovina |
| Religija | Islam |
| Administracija | Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Džamija |
| Arhitektonski stil | osmanlijski |
| Osnivač | Mehmed-spahija Zvizdić |
| Dovršeno | 1760. |
| Specifikacije | |
| Munare | 1 |
Historija
urediDžamiju je sagradio Mehmed-spahija Zvizda (Zvizdić) 1760. godine. Za održavanje džamije vakif ostavio je dućan, vrt, njivu i tri harema čije nekretnine su površine 42500 metara2. On je rođen u kršćanskoj porodicu u Gacku krajem 17. ili početkom 18. vijeka. Prije prelaska na islam zvao se Đuro i bio je knez i bogati feudalac u Metohiji. Drugi izvori navode da se on prezivao Vasović i od njega vuku porijeklo gatački Zvizdići, a treći da potiče od stare pravoslavne kneževske porodice Živkovića. Sa suprugom Slavom je imao tri sina: Ibrahima, Mustafu i Aliju. Od Ibrahima potiču sve muslimanske porodice Gacka: Kurtovići, Nukići, Šakovići itd. Mehmed-spahija Zvizdić je umro u drugoj polovini 18. vijeka i sahranjen je u groblju kod džamije, ali nišana više nema.[1][2]
Opis
urediDžamija je građena od tesanog kamena i pokrivena je četverostrešnim krovom. Ona je kvadratne osnove, a enterijer je stranice 8,5 metara. U džamiji se nalazi mihrab bez ukrasa, drveni minber i mahfil u širini cijele džamije. Munara je kamena ortogonalna oblika visine oko 15 metara. Uz džamiju je 1892. godine sagrađen mekreb koju je podigao Murat Zvizdić. Džamija je više puta obnavljana. Prvi put je uništena u Prvom svjetskom ratu, a obnovljena 1916. godine. U Drugom svjetskom ratu je oštećena, a obnovljena 1964. godine. Džamija je imala više dobrotvora (vakifa).[3] U toku rata u Bosni i Hercegovini, džamija je ponovo uništena, a obnovljena 2015. godine.[4]
Reference
uredi- ^ Hasandedić, Hivzija, (1990), Muslimanska baština Bošnjaka u istočnoj Hercegovini, str. 184-185
- ^ Milićević, Risto, (2005), Hercegovačka prezimena, str. 740-741
- ^ Hasandedić, Hivzija, (1990), Muslimanska baština 0Bošnjaka u istočnoj Hercegovini, str. 185-186
- ^ Eminović, H. "Gacko: Iftar i teravija u obnovljenoj džamiji". www.preporod.com. Pristupljeno 28. 6. 2022.