Cushingova bolest

Cushingova bolest (pituitarni Cushingov sindrom, lat. Morbus Cushing) ili pituitarna ACTH hipersekrecija je oblik hiperpituitarizma kojeg karakteriziraju povećano stvaranje hormona u prednjem režnju hipofize ACTH i najčešći je uzrok endogenog Cushingovog sindroma. Sindrom i bolest su nazvani po američkom liječniku Harvey Cushing koji ih je prvi opisao 1932.g. Cushingova bolest je rijetka, pogađa 10 do 15 ljudi na milion svake godine, najčešće odrasle osobe između 20 i 50 godina. Žene čine više od 70 posto slučajeva. Većina bolesnika sa Cushingovom bolešću ima male tumore (mikroadenome hipofize). Dijagnozu može biti teško postaviti jer ponekad dolazi do prolaznog povišenja hormona: takozvana „ciklična“ ili „periodična“ Cushingova bolest. Kod trudnica trudnoća može pogoršati simptome Cushingove bolesti. Kod Cushingove bolesti nalaze se tipično vrlo mali tumori (mikroadenomi).

LiječenjeUredi

Kod kušingove bolesti liječenje se može vršiti hirurški, lijekovima ili radio terapijom. Hirurško uklanjanje adenoma hipofize nudi jedino dugotrajno liječenje Cushingove bolesti. Ne postoji efikasan lijek koji smanjuje proizvodnju ACTH i smanjuje tumor hipofize. Postoje lijekovi koji inhibiraju proizvodnju kortizola nadbubrežne žlijezde. Kod nekih pacijenata ovi lekovi mogu efikasno smanjiti simptome povezane sa prekomijernim kortizolom kada:

  • Operacija nije uspijela u potpunosti ukloniti tumor.
  • Lijek je neophodan prije operacije, kod pacijenta koji je vrlo bolestan