Ante Gotovina

Ante Gotovina
Ante Gotovina
	Ante Gotovina 2015. godine
Puno ime	Ante Gotovina
Rođenje	12. oktobar 1955.; Tkon, Hrvatska.
Nacionalnost	Hrvat
Služba	1973. - 1978. (Legija stranaca); 1991. - 2000. (Hrvatska vojska)
Čin	caporal-chef; General pukovnik
Ratovi	Rat u Hrvatskoj; Rat u Bosni i Hercegovini
Važnije bitke	Operacija Maslenica; Operacija Ljeto '95.; Operacija Oluja; Operacija Maestral
Vojska	Legija stranaca; Hrvatska vojska
Rod vojske	Pješadija

Ante Gotovina (Tkon^[1], Pašman, Hrvatska 1955) jest penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.

Biografija uredi

Ante Gotovina jedan je od istaknutih učesnika rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995.

Njegov otac Milan je bio dalmatinski ribar. Njegova majka Ana izgubila je život 4. marta 1959, štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Porodica se sa Pašmana preselila u Pakoštane, a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.^[2] Sa 17 godina postao je pripadnik Legije stranaca. Služio je u 2. padobranskoj pukovniji, a kasnije kao ronilac u istoj jedinici (CRAP).^[2] Učestvovao je u vojnim operacijama u Čadu, a u Gvatemali je obučavao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao je francusko državljanstvo. U 1980-tim godinama zbog pljačke zlatare u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.^[3]

Rat u Hrvatskoj uredi

Stupivši u kontakt sa hrvatskim iseljenicima u Argentini, Gotovina (koji je u međuvremenu izgubio svaki kontakt sa domovinom) doznaje za proglašenje samostalnosti Hrvatske, te se vraća u Hrvatsku u junu 1991, odmah stupivši u Zbor Narodne Garde. Učestvuje u borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima (Novska, Nova Gradiška) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od 1992. do 1996. vrši dužnost komandanta Zbornog područja Split, a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jedan (uz Janka Bobetka i Antu Rosu) od glavnih zapovjednika u Operaciji Maslenica, a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu Livna i Tomislavgrada od jedinica Vojske RS, dugotrajne vojne operacije u kojim su tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u Livanjskom polju, obroncima Dinare i Šator planine, osvajanje Glamoča i Bosanskog Grahova, te opkoljavanje Knina što je stvorilo preduslove za izvršenje Operacije Oluja^{[nedostaje referenca]} Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini 1995. glavni zapovjednik združenih snaga HV i HVO u Operaciji Maestral, kada je potpuno razbijena vojska bosanskih Srba, a hrvatske snage su zajedno sa Armijom Republike Bosne i Hercegovine došle na udaljenost 23 kilometra od Banje Luke.

Međunarodni sud za ratne zločine uredi

Već tokom posljednje 2-3 godine 20. vijeka, u doba zalaska hrvatskog predsjednika Tuđmana, počele su dopirati glasine o mogućim tužbama protiv hrvatskog državnog vrha, kao i vojnih zapovjednika, što je Tuđman u nekoliko navrata javno komentirao, a tadašnja opozicija dočekala sa podsmijehom i nevjericom. Promjenom vlasti u januaru 2000, dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika Mesića sa jedne strane, te poražene stranke HDZ-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. godine.

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učešće u zločinačkom poduhvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu (koja je dostupna na jednom od vanjskih linkova), te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, sa nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska (2000-2004), i HDZ-ova (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.^{[nedostaje referenca]}

Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005 godine na Kanarskim ostrvima (Španija) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije "Oluja" od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011. general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora. Takva presuda izazvala je brojne negativne reakcije u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu.^{[nedostaje referenca]}

Dana 16. novembra 2012. u konačnoj, drugostepenoj presudi Gotovina je oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno sa Mladenom Markačem (drugim oslobođenim generalom) pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Presuda se slavila u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.^{[nedostaje referenca]}

Činovi uredi

Odličja, medalje i pohvale uredi

Vanjski linkovi uredi

Commons ima datoteke na temu: Ante Gotovina

Reference uredi

^ "Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I" (jezik: engleski). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 21. 5. 2001. Pristupljeno 14. 6. 2010.
^ ^a ^b http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/
^ Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht, FAZ, 9. decembar 2005.
^ narodne-novine.nn.hr Arhivirano 28. 10. 2015. na Wayback Machine pristupljeno 30. juni 2009.

[Optuznica_ICTY_2001-1] "Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I" (jezik: engleski). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 21. 5. 2001. Pristupljeno 14. 6. 2010.

[vojska-2] ttp://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/

[3] Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht, FAZ, 9. decembar 2005.

[4] rodne-novine.nn.hr Arhivirano 28. 10. 2015. na Wayback Machine pristupljeno 30. juni 2009.

[1]

[2]

[3]

[4]