Ahmed Jasin
Ahmed Ismail Hasan Jasin (arapski: الشيخ أحمد إسماعيل حسن ياسين; juni 1936. – 22. mart 2004.)[1] bio je palestinski političar i imam koji je osnovao Hamas kao prvi predsjedavajući Vijeća Šure Hamasa i de facto vođa Hamasa od njegovog osnivanja od decembra 1987. do ubistva u martu 2004.[2][3][4][5][6]
| Ahmed Jasin | |
|---|---|
 | |
| Predsjedavajući Vijeća Šure Hamasa | |
| Nasljednik | Abdul Aziz el-Rantisi |
| Lični podaci | |
| Rođenje | . juni 1936. El-Jura, Mandatna Palestina[1] (sada poznato kao Aškelon, Izrael) |
| Smrt | 22. mart 2004 (68 godina) |
| Nacionalnost | Palestinac |
| Politička stranka | Hamas |
| Supružnik | Samar Muhamed Abu Zamar |
| Djeca | 3 |
| Obrazovanje | Univerzitet Al-Azhar |
| Vjera | Sunitski islam |
Rođen je u Aškelonu, u Mandatnoj Palestini 1929. ili 1936.[1] Njegova porodica je izbjegla ili je protjerana tokom Arapsko-izraelskog rata 1948. u Gazu. Jasin, kvadriplegičar koji je bio skoro slijep, bio je oslonjen na invalidska kolica zbog sportske nesreće u dobi od 12 godina.
Nakon njegovog osnivanja, služio je kao duhovni vođa Hamasa, sunitske islamističke grupe.[7] Izraelska vlada ga je smatrala odgovornim za ubistvo nekoliko izraelskih civila.[8] Godine 2004. poginuo je kada je izraelski helikopter ispalio projektil na njega dok je vozio sa sabah-namaza u gradu Gaza.[9] Napad, u kojem su ubijena oba njegova tjelohranitelja i devet promatrača, je međunarodno osuđen.[9] Njegovoj pogrebnoj povorci prisustvovalo je 200.000 ljudi u Gazi.[10]
Umiješanost u izraelsko-palestinski sukob
uredi
Jasin je bio aktivno uključen u osnivanje palestinskog ogranka Muslimanskog bratstva.[11] U Gazi je 1973. osnovao islamsku dobrotvornu organizaciju Mujama el-Islamija, a Izrael je 1979. priznao organizaciju.[12] Godine 1984. on i drugi su bili u zatvoru zbog tajnog skladištenja oružja, ali je 1985. pušten na slobodu kao dio Džibrilskog sporazuma.[13] Godine 1987, tokom Prve intifade, Jasin je zajedno sa Abdul Azizom el-Rantisijem osnovao Hamas, prvobitno ga nazivajući "paravojnim krilom" palestinskog muslimanskog bratstva, i postavši njegov duhovni vođa.[14]
Godine 1989. Izrael ga je uhapsio i osudio ga na doživotni zatvor jer je naredio ubistva navodnih palestinskih kolaboracionista.[15] Godine 1997. pušten je iz izraelskog zatvora kao dio dogovora s Jordanom nakon neuspjelog pokušaja atentata na vođu Hamasa Halida Mašala od strane izraelskog Mossada u Jordanu. Jasin je pušten u zamjenu za dvojicu Mossadovih agenata koje su uhapsile jordanske vlasti, pod uslovom da se uzdrži od nastavka poziva na samoubilačke napade na Izrael.[14][16] New York Times je izvijestio o njegovom lošem zdravstvenom stanju u to vrijeme: "Šeik Ahmed Jasin, duhovni vođa Hamasa, kod kuće u Gazi nakon što ga je Izrael oslobodio, toliko je slab da pije samo uz pomoć."[17]
Nakon puštanja na slobodu, Jasin je ponovo preuzeo vodstvo Hamasa. Odmah je ponovio svoje pozive na napade na Izrael, koristeći taktiku uključujući samoubilačke bombaške napade, čime je prekršio uslov njegovog puštanja na slobodu.[16] Također je nastojao održati odnose s palestinskim vlastima, vjerujući da bi sukob između dvije grupe bio štetan po interese palestinskog naroda.[14] Vlasti su povremeno stavljale Jasina u kućni pritvor. Svaki put je na kraju pušten, često nakon dugih demonstracija njegovih pristalica. Kritikovao je ishod samita u Akabi 2003. Njegova grupa je prvobitno proglasila privremeno primirje sa Izraelom. Međutim, u julu 2003. primirje je prekinuto nakon što je Hamasov samoubilački napad na autobus u Jerusalemu ubio 21 osobu prethodnog mjeseca. Izraelske snage su ubile dva pripadnika Hamasa u znak odmazde.[14]
Dana 6. septembra 2003., F-16 izraelskih zračnih snaga (IAF) ispalio je nekoliko projektila na zgradu u gradu Gaza u Pojasu Gaze. Jasin je u to vrijeme bio u zgradi, ali je preživio.[9] Izraelski zvaničnici su kasnije potvrdili da je bio meta napada. Njegove povrede su sanirane u bolnici Šifa u gradu Gaza. Jasin je medijima odgovorio da će "Dani pokazati da politika atentata neće dokrajčiti Hamas. Vođe Hamasa žele da budu mučenici i ne boje se smrti. Džihad će se nastaviti i otpor će se nastaviti dok ne pobijedimo, ili ćemo biti mučenici."[18]
Obećao je da će Hamas naučiti Izrael "nezaboravnu lekciju" kao rezultat pokušaja atentata.[19] Nije pokušao da se zaštiti od daljih pokušaja da ga ubiju ili da sakrije svoju lokaciju. Novinari su ponekad posjećivali njegovu adresu u Gazi, a održavao je dnevni obrazac aktivnosti, uključujući svako jutro dolazak do obližnje džamije.
Izraelska vojska je vjerovala da je Jasin direktno naredio samoubilački bombaški napad Rema Rijašija na prelazu Erez 14. januara 2004, u kojem su ubijena četiri civila.[20] Jasin je sugerisao da bombaš samoubica ispunjava svoju "obavezu" džihada,[21] a zamjenica izraelskog ministra odbrane je odgovorila javno izjavivši da je Jasin "označen za smrt". Jasin je negirao bilo kakvu umiješanost u napad.[20]
Atentat
urediJasin je ubijen u izraelskom napadu 22. marta 2004. Dok su ga izvozili sa rane jutarnje molitve u gradu Gazi,[22] izraelski helikopter AH-64 Apache ispalio je projektile Hellfire na Jasina i dvojicu njegovih tjelohranitelja. Prije napada, izraelski avioni F-16 letjeli su iznad glave kako bi prikrili buku helikoptera koji su se približavali.[22] Jasin je uvijek koristio isti smjer svakog jutra da bi otišao u istu džamiju u četvrti Sabra koja je 100 m od njegove kuće.[22]
Jasin i njegovi tjelohranitelji su odmah ubijeni, zajedno sa devet prolaznika.[9][23] Još 12 ljudi je povrijeđeno u operaciji, uključujući dva Jasinova sina. Abdul Aziz el-Rantisi, Jasinov zamjenik, postao je vođa Hamasa nakon njegovog ubistva, ali je također ubijen ubrzo nakon toga.[22]
Reference
uredi- ^ a b "Sheikh Ahmad Yassin". Jewish Virtual Library. 2004. Arhivirano s originala, 29 May 2022. Pristupljeno 26 June 2024.
Ahmed Yassin's Palestinian passport listed his date of birth as 1 January 1929, but Palestinian sources listed his birth year as 1937 (other Western media reported it as 1938).
- ^ Uschan, Michael V. (January 2006). Suicide Bombings in Israel and Palestinian Terrorism. Gareth Stevens Publishing LLLP. str. 16. ISBN 978-0-8368-6561-5. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 26 June 2024.
- ^ Charny, Israel W. (2007). Fighting suicide bombing: A Worldwide Campaign for Life. London, England: Bloomsbury. ISBN 978-0-275-99336-8. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 11 June 2010.
- ^ Berko, Anat (2007). "Sheikh Ahmad Yassin, Hamas founder: "The shaheed doesn't die, he lives with Allah"". The path to paradise: the inner world of suicide bombers and their dispatchers. Abc-Clio, LLC. ISBN 978-0-275-99446-4. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 26 June 2024.
- ^ Costigan, Sean S.; Gold, David (26 April 2007). Terrornomics. Farnham, Surrey, England: Ashgate Publishing. ISBN 978-0-7546-4995-3. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 11 June 2010.
- ^ Brookes, Peter (March 2007). A Devil's Triangle: Terrorism, Weapons of Mass Destruction, and Rogue States. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield. str. 21. ISBN 978-0-7425-4953-1. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 26 June 2024.
- ^ Boffey, Daniel (2017-07-26). "EU court upholds Hamas terror listing". The Guardian (jezik: engleski). ISSN 0261-3077. Arhivirano s originala, 26 July 2017. Pristupljeno 2023-12-17.
- ^ "Behind the Headlines: Ahmed Yassin 22-Mar-2004". Mfa.gov.il. Arhivirano s originala, 20 December 2023. Pristupljeno 11 June 2010.
- ^ a b c d "The life and death of Shaikh Yasin". Al Jazeera. 24 March 2004. Arhivirano s originala, 16 August 2007. Pristupljeno 26 June 2024.
- ^ Prusher, Ilene R. (March 23, 2004). "Killing of Yassin a Turning Point". The Christian Science Monitor. Arhivirano s originala, 20 January 2024. Pristupljeno 26 June 2024.
- ^ Jefferis 2016, str. 50.
- ^ Higgins, Andrew (24 January 2009). "How Israel Helped to Spawn Hamas". The Wall Street Journal. Arhivirano s originala, 7 December 2015.
- ^ Zuhur, Sherifa (December 2008). "HAMAS and Israel: Conflicting Strategies of Group-Based Politics" (PDF). str. 23. Arhivirano (PDF) s originala, 21 June 2023. Pristupljeno 26 June 2024.
- ^ a b c d "Sheikh Yassin: Spiritual figurehead". BBC Online. 22 March 2004. Arhivirano s originala, 29 July 2023. Pristupljeno 26 June 2024.
- ^ Lansford, Tom; Muller, Tom (2 April 2012). Political Handbook of the World 2012 (jezik: engleski). SAGE. str. 1639. ISBN 978-1-60871-995-2. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 10 February 2022.
- ^ a b Plaw, Avery (2008). "The Expansion of Israeli Targeting During the Second Intifada". Targeting Terrorists: A License to Kill? (Google Book Search). Ashgate Publishing. str. 76. ISBN 978-0-7546-4526-9. LCCN 2008005474. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 6 April 2009.
- ^ Anne Marie Oliver; Paul F. Steinberg (27 April 2006). The Road to Martyrs' Square: A Journey into the World of the Suicide Bomber. Oxford University Press. str. 48–. ISBN 978-0-19-802756-0. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 23 July 2020.
- ^ "Hamas founder targeted in Gaza airstrike". CNN. 6 September 2003. Arhivirano s originala, 16 October 2023. Pristupljeno 26 June 2024.
- ^ "Hamas leader promises 'unforgettable lesson' for Israel". Australian Broadcasting Corporation. ABC. 7 September 2003. Arhivirano s originala, 5 April 2004. Pristupljeno 18 June 2007.
- ^ a b "Sheikh Yassin denies attack role". BBC News. 16 January 2004. Arhivirano s originala, 15 October 2023. Pristupljeno 26 June 2024.
- ^ Sarhaddi Nelson, Soraya (15 January 2004). "Palestinian mother is suicide bomber in attack at border". Seattle Times. Arhivirano s originala, 14 October 2009. Pristupljeno 11 June 2010.
- ^ a b c d "Special Report: Shaikh Ahmed Yassin's Assassination". Al Jazeera. 22 March 2004. Arhivirano s originala, 9 July 2012. Pristupljeno 24 July 2012.
- ^ "Assassination of Sheik Yasin Opened Pandora's box". Scoop. 23 March 2004. Arhivirano s originala, 10 October 2023. Pristupljeno 26 June 2024.
Bibliografija
uredi- Chehab, Zaki (2007). Inside Hamas: The Untold Story of Militants, Martyrs and Spies. I.B. Tauris. ISBN 978-1-84511-389-6. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 28 October 2020.
- Jefferis, Jennifer (12 February 2016). Hamas: Terrorism, Governance, and Its Future in Middle East Politics: Terrorism, Governance, and Its Future in Middle East Politics. ABC-CLIO. str. 50–. ISBN 978-1-4408-3903-0. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 28 October 2020.
- Kabahā, Muṣṭafá (2014). The Palestinian People: Seeking Sovereignty and State. Lynne Rienner Publishers, Incorporated. ISBN 978-1-58826-882-2. Arhivirano s originala, 19 December 2023. Pristupljeno 28 October 2020.
- Pappe, Ilan (22 June 2017). The Biggest Prison on Earth: A History of the Occupied Territories. Oneworld Publications. str. 281–. ISBN 978-1-78074-433-9. Arhivirano s originala, 26 April 2024. Pristupljeno 28 October 2020.