Šopska salata
Šopska salata, također poznata i kao Bugarska salata[1] (bugarski, makedonski i srpski: Шопска салата; bosanski i hrvatski: Šopska salata; rumunski: Salata bulgărească; češki: Šopský salát; albanski: Salat Shope; mađarski: Sopszka saláta), je bugarska hladna salata koja je poznata na cijelom Balkanu i širom Centralne Evrope.[2][3][4] Pravi se od: paradajza, krastavaca, crvenog luka, sirovih ili pečenih paprika, slanog sira i peršuna.[5][6]
Povrće se uobičajeno siječe na sitne kockice, potom se dodaje sol, suncokretovo ulje ili maslinovo ulje koje se upotpunjuje sa sirćetom. Salati kiselkasti ukus pored sirćeta daje i paradajz. U restoranima, obično se sirće služi odvojeno, tako da se dodaje onoliko koliko odgovara ukusa svakog pojedinca. I na kraju se dodaju kockice isječenog bijelog sira. Ova salata obično se poslužuju kao predjelo uz tradicionalno alkoholno piće, rakiju.
Iako naziv salate dolazi od Šopske regije, salata je 1960.g. dobila pravu turističku promociju.[7] Razlog zašto je Šopska salata postala popularna tek u ovom periodu, rezultat je ranog bugarskog socijalizma. U ovom sistemu je preživjelo samo pet do šest tradicionalnih bugarskih jela. U tom periodu, šefovi iz susjednih zemalja su blakanskim turistima nudili novonastale salate, u koje su se ubrajale dobrudžska, makedonska, tračka, kao i nekoliko salata koje su nosile ime povezano sa različitim etnografskim regijama. Ali je na kraju od svih recepata opstala samo Šopska salata.[8] Tokom sedmadesetih i osamdesetih godina, ovo jelo je postalo nacionalni kulinarski simbol Bugarske.[9] Iz ove države, recept se proširio i na druge zemlje okruženja. Kako se Šopska regija nalazi u sastavu Bugarske, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, kuhari iz Sjeverne Makedonije i Srbije su počeli svojatati jelo i osporavati njegovo bugarsko porijeklo. O tome svjedoči i naziv ovog jela na rumonskom- Bugarska salata. 2014. je Šopska salata postala najprepoznatljivije bugarsko jelo u Evropi.
See also
urediReferences
uredi- ^ Salata bulgareasca
- ^ Culinary Cultures of Europe: Identity Diversity And Dialogue, Stephen Mennell, Darra J. Goldstein, Kathrin Merkle, Fabio Parasecoli, Council of Europe, 2005, ISBN 9287157448, p. 101.
- ^ Food Cultures of the World Encyclopedia, Ken Albala, ABC-CLIO, 2011, ISBN 0313376263, p. 67.
- ^ Mangia Bene!
- ^ Simple Treasures in Bulgaria, Martin Miller-Yianni, Martin Miller-Yianni, 2008, p. 11.
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 15. 10. 2012. Pristupljeno 13. 10. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)http://www.balkan-cuisine.com Arhivirano 19. 12. 2019. na Wayback Machine
- ^ Raymond Detrez, Historical Dictionary of Bulgaria, 3rd ed, 2015, ISBN 978-1-4422-4179-4, p. 451
- ^ "в-к "Монитор", Шопската салата забъркана в „Балкантурист", Паулина Йоргова, 21.03.2012". Arhivirano s originala, 4. 5. 2014. Pristupljeno 13. 10. 2015.
- ^ Шкодрова, Албена: Соц гурме. Куриозната история на кухнята в НРБ, София, изд. Жанет 45, 2014 г., с.260.