Chagasova bolest
Chagasova bolest ili američka tripanozomijaza jest tropska parazitska bolest uzrokovana protozoom Trypanosoma cruzi.[1] Uglavnom je prenose insekti poznati pod imenom tropske stjenice.[1] Simptomi se mijenjaju tokom infekcije; obično u ranoj fazi ili nisu prisutni ili su blagi i mogu uključivati groznicu, otečene limfne čvorove, glavobolje ili lokalne otekline na mjestu ugriza.[1] Nakon 8-12 sedmica pojedinci ulaze u hroničnu fazu bolesti, a u 60-70% slučajeva nikad se ne pojave dodatni simptomi.[2][3] Preostalih 30 do 40% ljudi razvije daljnje simptome 10 do 30 godina nakon početne infekcije.[3] Simptomi uključuju proširenje srčanih komora u 20 do 30% slučajeva, što dovodi do zatajenja srca.[1] Kod 10% ljudi može se pojaviti i proširenje jednjaka ili debelog crijeva.[1]
| Chagasova bolest | |
|---|---|
 Fotomikrograf Trypanosome cruzi obojene Giemsinim bojenjem | |
| Klasifikacija i vanjski resursi | |
| ICD-10 | B57 |
| ICD-9 | 086 |
| DiseasesDB | 13415 |
| MedlinePlus | 001372 |
| eMedicine | med/327 |
| MeSH | D014355 |
Uzrok i dijagnoza
urediT. cruzi obično se prenosi na ljude i druge sisare putem sisanja krvi, koje čine tropske stjenice iz potporodice Triatominae.[4] Ovi insekti poznati su pod više domaćih imena, uključujući vinchuca u Argentini, Boliviji, Čileu i Paragvaju, barbeiro (berberin) u Brazilu, pito u Kolumbiji, chinche u Srednjoj Americi te chipo u Venecueli. Ova bolest također se može prenijeti i putem transfuzije krvi, transplantacije organa, konzumiranja hrane kontaminirane parazitima i s majke na fetus.[1] Rani stadij bolesti dijagnosticira se pronalaženjem parazita u krvi pomoću mikroskopa.[3] Hronična bolest dijagnosticira se pronalaženjem antitijela na T. cruzi u krvi.[3]
Prevencija i liječenje
urediPrevencija uglavnom podrazumijeva eliminaciju tropskih stjenica i izbjegavanje njihovog ugriza.[1] Ostale preventivne mjere uključuju skrining krvi koja se koristi za transfuziju.[1] Do 2013. godine vakcina još uvijek nije bila napravljena.[1] Rana infekcija može se liječiti benznidazolom ili nifurtimoksom.[1] Uzimanje ovih lijekova u ranoj fazi bolesti skoro uvijek rezultira izlječenjem, ali se njihova efikasnost smanjuje s odmicanjem Chagasove bolesti.[1] Kad se koriste kod hroničnog oblika bolesti, mogu odgoditi ili spriječiti razvoj simptoma krajnje faze.[1] Benznidazol i nifurtimoks izazivaju privremene neželjene efekte kod oko 40% ljudi[1], uključujući poremećaje na koži, toksikaciju mozga i iritaciju probavnog sistema.[2][5][6]
Epidemiologija
urediProcjenjuje se da 7-8 miliona ljudi, uglavnom u Meksiku, Srednjoj i Južnoj Americi ima ovu bolest.[1] To rezultira s oko 12.500 smrtnih slučajeva godišnje zaključno sa 2006. godinom.[2] Većina ljudi s ovom bolešću su siromašni[2] i većina ih ne shvata da su zaraženi.[7] Velike seobe stanovništva proširile su područja u kojima se javljaju slučajevi Chagasove bolesti, koja danas uključuju i mnoge evropske zemlje i SAD.[1] U ovim područjima također je došlo do povećanja broja slučajeva zaključno sa 2014. godinom.[8] Bolest je 1909. prvi opisao Carlos Chagas, po kome je i dobila ime.[1] Ona napada više od 150 životinjskih vrsta.[2]
Reference
uredi- ^ a b c d e f g h i j k l m n o p "Chagas disease (American trypanosomiasis) Fact sheet N°340". World Health Organization. mart 2013. Pristupljeno 23. 2. 2014.
- ^ a b c d e Rassi A, Rassi A, Marin-Neto JA (april 2010). "Chagas disease". Lancet. 375 (9723): 1388–402. doi:10.1016/S0140-6736(10)60061-X. PMID 20399979.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ a b c d Rassi A, Jr; Rassi, A; Marcondes de Rezende, J (juni 2012). "American trypanosomiasis (Chagas disease)". Infectious disease clinics of North America. 26 (2): 275–91. doi:10.1016/j.idc.2012.03.002. PMID 22632639.
- ^ "DPDx – Trypanosomiasis, American. Fact Sheet". Centar za kontrolu bolesti (CDC). Pristupljeno 12. 5. 2010.
- ^ Bern C, Montgomery SP, Herwaldt BL; et al. (novembar 2007). "Evaluation and treatment of chagas disease in the United States: a systematic review". JAMA. 298 (18): 2171–81. doi:10.1001/jama.298.18.2171. PMID 18000201. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link) - ^ Rassi A, Dias JC, Marin-Neto JA, Rassi A (april 2009). "Challenges and opportunities for primary, secondary, and tertiary prevention of Chagas' disease". Heart. 95 (7): 524–34. doi:10.1136/hrt.2008.159624. PMID 19131444.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Capinera, John L., ured. (2008). Encyclopedia of entomology (2nd ed. izd.). Dordrecht: Springer. str. 824. ISBN 9781402062421.
|edition=sadrži dodatni tekst (pomoć) - ^ Bonney, KM (2014). "Chagas disease in the 21st Century: a public health success or an emerging threat?". Parasite. 21: 11. doi:10.1051/parasite/2014012. PMC 3952655. PMID 24626257.
Vanjski linkovi
uredi
- Chagasova bolest na DMOZ-u
- Informacije o Chagasovoj bolesti, Centar za kontrolu bolesti (SAD)
- Informacije o Chagasovoj bolesti od inicijative "Lijekovi za zanemarene bolesti"
- Seminar Norme Andrews: Trypanosoma cruzi i Chagasova bolest Arhivirano 29. 10. 2013. na Wayback Machine
- UNHCO-va stranica o Chagasovoj bolesti
- Informacije o Chagasovoj bolesti za putnike od IAMAT-a (International Association for Medical Assistance to Travellers – Međunarodna asocijacija za medicinsku pomoć za putnike)]