Zupčanik (mn. zupčanici) jeste mašinski element kružnog oblika sa ravnomjerno raspoređenim zubima. Zupčanici se uglavnom koriste za prenos kretanja i snage (obrtnog momenta) prilikom dodira zuba zupčanika.

Čelni zupčanici u zahvatu

Modul zupčanika uredi

Najbitnija karakteristika zupčanika je njihov modul. Modul predstavlja odnos prečnika i broja zubaca, a pravilo je da se mogu vezivati u spreg samo oni zupčanici koji imaju jednake module.

 

Podjela uredi

Prema međusobnom položaju ose vratila i oblika ozubljenja, zupčanike dijelimo na:

  1. čeone - kod paralelnih vratila
  2. ozubnice - (zubne letve) teoretski beskonačno dugački čelnik razvijen u ravan; za promjenu okretnog gibanja u pravocrtno
  3. stožnike - kao vratila koja se sijeku, najčešće pod uglom 90°; zupčanici imaju oblik krnjeg konusa
  4. vijčanike (vijčane zupčanike) - kod mimosmjernih vratila; u tlocrtnom pogledu vratila se mimoilaze
  5. puževe i pužna kola - kod mimosmjernih vratila; najčešće pod pravim uglom.

Posebnu vrstu čine hiperboloidni (ili hipoidni) vijčani zupčanici, kod kojih je ozubljenje izvedeno na plaštu hiperboloide. Oni su kombinacija spiralnog čelnog i koničnog zupčanika, tako da je međusobno kretanje zuba kombinacija odvaljivanja i klizanja. Prikladni su za velika opterećenja i velike brzine okretanja. Upotrebljavaju se za povezivanje vratila koja stoje pod pravim uglom i kod kojih se simetrale ne sijeku. Kod motornih vozila omogućuju da se kardanska osovina, a time i cijela šasija, postavi u niži položaj nego što bi to bilo moguće s bilo kojom drugom vrstom zupčanika.

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi

Literatura uredi

  • Eugen Oberšmit: "Ozubljenja i zupčanici", SNL, Zagreb, 1993. (sa Hr wiki)
  • Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
  • Nedžad Repčić: "Mašinski elementi, prvi dio", Mašinski fakultet Sarajevo, 1999.
  • Nedžad Repčić: "Mašinski elementi, drugi dio", Mašinski fakultet Sarajevo, 1999.