Wikipedia

Zeničko-dobojski kanton

jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine

Zeničko-dobojski kanton (ZDK) jest jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Sastoji se od grada Zenice i Visokog i još 11 općina.

Zeničko-dobojski kanton
Зеничко-добојски кантон
Zastava Zeničko-dobojskog kantona Grb Zeničko-dobojskog kantona
Zastava Grb
Položaj Zeničko-dobojskog kantona na karti
Lokacija Zeničko-dobojskog kantona na karti Bosne i Hercegovine.
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavno sjedište i najveći grad Zenica
44°12′12.8″N 17°54′28.2″E / 44.203556°N 17.907833°E / 44.203556; 17.907833
Službeni jezik bosanski
srpski
hrvatski[1]
Pismo
[1]
Etničke grupe  82,2% Bošnjaci
12,0% Hrvati
1,5% Srbi
4,3% Ostali[2]
Upravni oblik Parlamentarna federalna jedinica
Nezir Pivić (SDA)
Ćazim Huskić (SDA)
Zakonodavstvo Skupština
Historija
 -  Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine) januar 1993. 
 -  Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone) 18. mart 1994. 
 -  Proglašen Ustav kantona 20. septembar 1995.[3] 
 -  Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) 14. decembar 1995. 
 -  Uspostavljeni kantoni 12. juni 1996.[4] 
Površina
• Ukupno
 3.344,1 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)
 Gubitak364.433[2]
 
108,97/km2 
• Procjena (2022)
 Gubitak352.114[5] 
HDI (2021) Gubitak0.782[6] (visok) 
Valuta Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)
 UTC +2 (EEST)
Format datuma D. M. GGGG. (NE)
Topografija
Tajan
1297 m
Vozačka strana desna
Pozivni broj +387 32
ISO 3166 kod BA-04 (do 27. novembra 2015)
Internetska domena .ba

Zeničko-dobojski kanton na sjeveroistoku i sjeveru graniči sa Republikom Srpskom, na sjeveroistoku i istoku sa Tuzlanskim kantonom, na jugu sa Sarajevskim, na jugozapadu i zapadu sa Srednjobosanskim te na istoku sa Republikom Srpskom. Sa 385.067 stanovnika (2013) Zeničko-dobojski je, nakon Sarajevskog i Tuzlanskog, treći kanton po broju stanovnika u Federaciji BiH, dok je sa 3.343,3 km2 treći po površini u FBiH, što čini 12,81% površine Federacije Bosne i Hercegovine i 6,72% površine Bosne i Hercegovine.[7][8][9]

Geografija uredi

Kanton je smješten u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici. Kroz kanton teku rijeke Krivaja, Usora te Bosna, na kojoj dolini leži većina općina u ZDK. Najveća planina Zeničko-dobojskog kantona je planina Tajan,[nedostaje referenca] nalazi se između Kaknja i Zavidovića. Najviši vrh Tajana nalazi se na 1297 metara nadmorske visine.[nedostaje referenca] Na području od 50 km2 2008. godine proglašen je spomenik prirode Tajan. Veliki dio površine kantona je pod šumama (59%) s velikim zalihama drvne mase u iznosu od oko 40 miliona  m3.[10]

Historija uredi

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini općine Doboj Jug i Usora pripadali su Doboju i Tešnju. Historija današnjeg Zeničko-dobojskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Zeničko-dobojski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

Politika i administracija uredi

Zeničko-dobojski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Zeničko-dobojski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Zeničko-dobojski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).

Građani Zeničko-dobojskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona.

Na lokalnom nivou građani Zeničko-dobojskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina i 3 grada.

 
Lokalne zajednice kantona
Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013) Gustoća (km2) Površina (km2)
Breza 28 14.168 194,3 72,9
Doboj Jug 2 4.137 405,6 10,2
Kakanj 106 37.441 99,3 377
Maglaj 40 23.146 79,8 290
Olovo 45 10.175 25 407,8
Tešanj 41 43.063 276,2 155,9
Usora 13 6.603 132,6 49,8
Vareš 85 8.892 22,8 390,1
Grad Visoko 88 39.938 173 230,8
Grad Zavidovići 47 35.988 61 590,3
Grad Zenica 83 110.663 198,1 558,5
Žepče 41 30.219 107,2 282
Zeničko-dobojski kanton 619 364.433 115,8 3.343,3

Stanovništvo uredi

Demografija uredi

 
Rijeka Bosna u Zenici

Prema popisu iz 2013, Zeničko-dobojski kanton ima 364.433 stanovnika, čime je ZDK nakon Tuzlanskog i Sarajevskog kantona treći kanton po broju stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom u iznosu od 115,8 stanovnika/km2 treći u FBiH. Gustoća stanovnika nejednako je raspodijeljena. Dok su mjesta dolinom Bosne, Tešanj, Usora i Breza gusto naseljena područja, ostatak kantona čine brdsko-planinska područja, koja su veoma rijetko naseljena.

Godine 2016. učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Zeničko-dobojskog kantona iznosio je 9,6%, udio osoba dobi 15–64 godine 71,2% i udio osoba mlađih od 15 godina 19,2%.[11]

Sastav stanovništva – ZDK
2013.1991.
Osoba364 433 (100,0%)484 398 (100,0%)
Bošnjaci299 452 (82,17%)280 461 (57,90%)1
Hrvati43 819 (12,02%)90 250 (18,63%)
Srbi5 543 (1,521%)74 155 (15,31%)
Bosanci5 303 (1,455%)–
Romi3 158 (0,867%)–
Nisu se izjasnili2 453 (0,673%)–
Muslimani1 519 (0,417%)–
Bosanci i Hercegovci1 384 (0,380%)–
Ostali822 (0,226%)10 541 (2,176%)
Nepoznato358 (0,098%)–
Albanci241 (0,066%)–
Jugoslaveni121 (0,033%)28 991 (5,985%)
Crnogorci97 (0,027%)–
Slovenci61 (0,017%)–
Makedonci37 (0,010%)–
Turci34 (0,009%)–
Pravoslavci18 (0,005%)–
Ukrajinci13 (0,004%)–
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda i infrastruktura uredi

Privreda uredi

Sa značajnim nalazištima uglja, željezne rude i drugih mineralnih sirovina, u Zeničko-dobojskom kantonu je izrazito razvijena metalurška i metaloprerađivačka industrija. Ostale važne privredne grane u Zeničko-dobojskom kantonu su drvna industrija, proizvodnja celuloze i papira, tekstilna industrija, proizvodnja struje i poljoprivreda.

Historija metalne industrije na području današnjeg ZDK počela je 1892. godine, kada je sa radom počela Željezara u Zenici. Vrhunac rada imala je krajem 1980-ih godina, kada je broj zaposlenih iznosio rekordnih 24.000 i proizvodnja čelika iznosila 1,87 miliona tona. Međutim, osim te grane industrije u prijeratnom periodu značajne grane bile su i tekstilna industrija (Koteks u Visokom), proizvodnja celuloze i papira (Natron u Maglaju), drvna industrija (Krivaja u Zavidovićima), proizvodnja struje i rudarstvo (Termoelektrana u Kaknju i brojni rudnici u Zenici, Kaknju, Varešu i Brezi) i poljoprivreda.[12][13][14][15]

Zbog ratnih razaranja i nestanka tržišta tokom i nakon rata u Bosni i Hercegovini, veliki broj industrijskih pogona prestali su s radom ili rade sa smanjenim kapacitetom. Pozitivni primjeri uspješne privatizacije su Natron u Maglaju ili zenička željezara, koja je jedan od najvećih izvoznika Bosne i Hercegovine i među najvećim željezarama na području bivše Jugoslavije.[16]

 
Zenica, glavni grad kantona.

Na osnovu dotadašnjih pogona i industrija nastale su nove grane privrede, od kojih je najznačajnija automobilska industrija. Prevent grupacija u Visokom proizvodi autoprevslake, namještaj i zapošljava više od 3000 radnika u Visokom , dok se u Tešnju, u sklopu njemačkog preduzeća Mann+Hummel proizvode filtere za auto industriju. Osim automobilske, i prehrambena industrija (AS Group u Tešnju, Akova Impex u Visokom) postale su važne grane privrede ZDK.

Prosječna plata u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 738 KM (januar 2017). Najveća neto plata isplaćuje se u Kaknju (981 KM), dok se najniža isplaćuje u Tešnju (583 KM).[17]

 
Željezara u Zenici

Infrastruktura uredi

Saobraćaj uredi

Putevi uredi

Kroz Zeničko-dobojski kanton prolaze sljedeći magistralni i autoputevi:

 
Termoelektrana Kakanj

Sa zapada na istok: Magistralni put M4 (Novi Grad-Karakaj),

Sa juga na sjever: Magistralni put M5 (Izačić-Donje Vardište), M17 (Šamac-Čapljina), M18 (Bijeljina-Sćepan Polje), Autoput A1 (Svilaj-BIjača)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi 138 kilometara.[18]

 
Autoput A1 kod Visokog
Željeznica uredi

Vareš, Zenica, Kakanj, Žepče, Maglaj, Zavidovići, Visoko imaju priključak na prugu Šamac-Sarajevo, preko koje postoji veza sa svim velikim gradovima u Bosni i Hercegovini. Dužina pruga u Zeničko-dobojskom kantonu iznosi oko 150 kilometara, dok broj putničkih stanica i stajališta iznosi 31, od kojih šest imaju priključak na mrežu brzih vozova.[19][20]

Javni prijevoz uredi
 
Željeznička stanica u Zenici

Centar javnog prijevoza Zeničko-dobojskog kantona je Zenica. Preko zeničke, maglajske, kakanjske i visočke autobuske stanice saobraćaju glavne bosanskohercegovačke linije prema inostranstvu, dok i iz ostalih mjesta postoje brojne međunarodne, lokalne, kantonalne, međuentitetske i federalne linije.

Glavna željeznička stanica u ZDK-u je u Zenici, odakle postoji veza sa većinom lokalnih i svim brzim linijama koji prolaze kroz kanton. U Zeničko-dobojskom kantonu postoji kantonalna lokalna kantonalna linija između Zenice i Maglaja, međukantonalnih do Podlugova i Sarajeva te brzih linija do Banja Luke, Doboja (mogućnost priključka na lokalni voz Doboj-Tuzla) i Sarajeva (mogućnost priključka na brzi voz Sarajevo-Čapljina).

Obrazovanje uredi

U Zeničko-dobojskom kantonu postoji ukupno 32 srednjih škola (školska godina 2014/15) i brojne osnovne škole. Univerzitet u Zenici, jedini univerzitet u ZDK, ima ukupno 5364 studenata (2013) i osam fakulteta.[21][22]

Zdravstvo uredi

Glavna bolnica u Zeničko-dobojskom kantonu je Kantonalna bolnica Zenica. Pored toga, postoji još jedna opća bolnica u Tešnju te brojni domovi zdravlja.

Politika uredi

Kantonalna skupština uredi

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 35 zastupnika.[23]

Stranka Broj

glasova

% Ukupan

broj mandata

Stranka demokratske akcije 45.832 29,23 11
Bosanskohercegovačka inicijativa - KF 23.006 14,67 5
Socijaldemokratska partija BiH 20.095 12,82 5
Demokratska fronta–Građanski savez 14.129 9,01 3
Narod i pravda 11.318 7,22 3
Hrvatska demokratska zajednica BiH[a] 10.965 6,99 3
Narodni evropski savez 9.328 5,95 2
Savez za bolju budućnost BiH 6.545 4,17 2
Naša stranka 4.952 3,16 1
Ukupno: 146.170 35

Napomene uredi

  1. ^ HDZ BiH je u Zeničko-dobojskom kantonu nastupila u koaliciji sa strankama: HSSSR, HSS, HSP BiH, HKDU, HSPAS, HDU, HSPHB, HRAST, HDZ 1990 i HNP.

Reference uredi

  1. ^ a b "Ustav Zeničko-dobojskog kantona". paragraf.ba. Skupština Zeničko-dobojskog kantona. 5. 1. 2024. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  2. ^ a b "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Službene novine Zeničko-dobojskog kantona". zdk.ba. Skupština Zeničko-dobojskog kantona. 20. 9. 1995. Arhivirano s originala, 5. 1. 2024. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  4. ^ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  5. ^ "Zeničko-dobojski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  6. ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Popis_2013
  8. ^ "Zeničko-dobojski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 8. 12. 2017.
  9. ^ "O Ze-do kantonu". www.zedoturizam.ba. Arhivirano s originala, 12. 11. 2017. Pristupljeno 8. 12. 2017.
  10. ^ "Geografija". www.zedoturizam.ba. Arhivirano s originala, 12. 11. 2017. Pristupljeno 8. 12. 2017.
  11. ^ "Demografska analiza Federacije Bosne i Hercegovine po kantonima" (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Pristupljeno 15. 12. 2017.
  12. ^ "Serijal Privatizacijske pljačke - Zenička Željezara: Od radničkog raja do štrajkova". Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 16. 12. 2017.
  13. ^ Cigura, Đenan. "Osnovni podaci". www.rmubreza.ba. Pristupljeno 16. 12. 2017.
  14. ^ "O nama - Krivaja Homes". www.krivajahomes.com. Arhivirano s originala, 8. 12. 2017. Pristupljeno 16. 12. 2017.
  15. ^ "REPORTAŽA IZ VAREŠA Od rudnika zlata do slijepog crijeva". Avaz.ba. Pristupljeno 16. 12. 2017.
  16. ^ Stranka za BiH (6. 9. 2014), Istina o Željezari Zenica: Investirano preko 127 miliona maraka i zapošljava 2.500 radnika., pristupljeno 16. 12. 2017
  17. ^ "Statistički bilten - Februar 2017" (PDF). zdk-szz.ba. JU Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona. Pristupljeno 16. 12. 2017.
  18. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 16. 12. 2017.
  19. ^ Büker, Thorsten. "enlarged map". www.bueker.net. Pristupljeno 17. 12. 2017.
  20. ^ "RED VOŽNJE". www.zfbh.ba. Arhivirano s originala, 11. 11. 2014. Pristupljeno 17. 12. 2017.
  21. ^ "Opći podaci o univerzietu u Zenici krajem 2013. godine" (PDF). unze.ba. Univerzitet u Zenici. Pristupljeno 17. 12. 2017.
  22. ^ Slipic, Ibrahim. "SPISAK VERIFIKOVANIH SREDNJIH ŠKOLA I DOMOVA UČENIKA U ZENIČKO-DOBOJSKOM KANTONU, UPISANIH U REGISTAR SREDNJIH ŠKOLA I DOMOVA UČENIKA U ŠKOLSKOJ 2014/2015. GODINI". Arhivirano s originala, 1. 2. 2018. Pristupljeno 17. 12. 2017.
  23. ^ Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine

Vanjski linkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeničko-dobojski_kanton&oldid=3578669"