Vitruvijev čovjek
Vitruvijev čovjek jest svjetski poznati crtež Leonarda da Vincija, nastao oko 1487.[1] Uz crtež se nalaze i bilješke zasnovane na djelu čuvenog arhitekta Vitruvija. Urađen je perom i tintom na papiru, a prikazuje figuru muškarca u dvjema pozicijama koje se preklapaju, s raširenim rukama (u jednoj) te raširenim rukama i nogama (u drugoj), oko kojih su istovremeno opisani kružnica i kvadrat. Crtež i tekst ponekad se nazivaju Zakonom proporcija ili, rjeđe, Proporcijama čovjeka. Čuva se u Galleriji dell'Accademia u Veneciji i, kao većina radova na papiru, prikazuje se samo povremeno.[2][3]
| Vitruvijev čovjek | |
|---|---|
 | |
| Autor | Leonardo da Vinci |
| Godina | oko 1487. |
| Tip | Pero i tinta |
| Dimenzije | 34,4 × 25,5 cm |
Crtež je zasnovan na korelacijama idealnih ljudskih proporcija i geometrije[4] koje je opisao starorimski arhitekt Vitruvije u trećoj knjizi svoje rasprave De Architectura (O arhitekturi). On je opisao ljudsku figuru kao osnovni izvor proporcija među tzv. klasičnim arhitektonskim porecima. I drugi umjetnici pokušali su oslikati ovaj koncept, ali s manje uspjeha. Leonardov crtež tradicionalno se imenuje u počast Vitruviju.
Historija uredi
Ovaj crtež predstavlja spoj umjetnosti i nauke tokom renesanse te je savršen primjer Leonardovog zanimanja za proporcije. Također predstavlja i kamen temeljac Leonardovih pokušaja da uspostavi odnose između čovjeka i prirode. Encyclopaedia Britannica u svom veb-izdanju navodi: "Leonardo je zamislio ovaj veliki slikovni dijagram ljudskog tijela koji je napravio kroz svoje anatomske crteže i Vitruvijevog čovjeka kao cosmografia del minor mondo (kozmografiju mikrosvijeta). Vjerovao je da su mehanizmi ljudskog tijela analogni mehanizmima u svemiru."
Prema Leonardovom viđenju pratećeg teksta, napisanog u ogledalnom rukopisu, crtež je urađen kao studija o proporcijama ljudskog (muškog) tijela, kao što je opisao Vitruvije:
- dlan je širina 4 prsta
- stopa(lo) je širina 4 dlana (npr., oko 12 inča)
- kubit je širina 6 dlanova
- korak iznosi 4 kubita
- visina čovjeka iznosi 4 koraka (tj. 24 dlana)
- "erit eaque mensura ad manas pansas" (dužina čovjekovih raširenih ruku (raspon ruku) jednak je njegovoj visini)
- razmak između početka kose na čelu i dna brade jest 1/10 čovjekove visine
- razmak između vrha glave i dna brade jest 1/8 čovjekove visine
- razmak između dna vrata i do početka kose jest 1/6 čovjekove visine
- maksimalna širina ramena jest 1/4 čovjekove visine
- razmak između sredine prsa do vrha glave jest 1/4 čovjekove visine
- razmak od lakta do vrha šake jest 1/4 čovjekove visine
- razmak od lakta do pazuha jest 1/8 čovjekove visine
- dužina šake je 1/10 čovjekove visine
- razmak između dna brade i nosa jest 1/3 visine glave
- razmak između početka kose i obrva jest 1/3 dužine lica
- dužina uha jest 1/3 dužine lica
- dužina čovjekovog stopala jest 1/6 njegove visine
Leonardo očito ilustrira De architectura 3.1.2-3, gdje se kaže:
Ljudsko tijelo stvoreno je tako da je lice, od brade do vrha čela i najdonjih korjenova kose, deseti dio ukupne visine; otvorena šaka, od zapešća do vrha srednjeg prsta, jednaka je licu; glava, od brade do vrha, jest 1/8, a s vratom i ramenom od vrha prsa do najdonjih korjenova kose jest 1/6 visine; od sredine prsa do vrha glave jest 1/4 visine. Ako uzmemo visinu/dužinu samog lica, razmak između dna brade do ispod nozdrva jest 1/3; isti je i razmak od linije između obrva do ispod nozdrva; od obrva do najdonjih korjenova kose također je 1/3 lica, uključujući čelo. Dužina stopala je 1/6 čovjekove visine, dužina podlaktice je 1/4, a širina prsa također 1/4. I ostali dijelovi imaju vlastite simetrične proporcije; antički slikari i kipari postigli su veliki i trajni renome koristeći se upravo njima. Slično tome, u dijelovima hrama treba biti najveća harmonija u simetrijskim odnosima različitih dijelova prema općoj veličini cjeline. Zatim ponovo, centralna tačka ljudskog tijela je prirodno pupak. Ako čovjek bude položen poleđice s raširenim rukama i nogama, a zatim u pupak bude "zaboden" šestar, prsti ruku i nogu dodirivat će kružnicu opisanu iz pupka. I jednako kao što se oko ljudskog tijela može opisati kružnica, isto se može opisati i kvadrat. Ako izmjerimo razmak od tabana do vrha glave i onda tu mjeru primijenimo na raširene ruke, ustanovit će se da je širina jednaka visini, kao i u slučaju ravnih površina koje su savršeno kvadratne.[5]
Višestruka tačka gledišta, čiji korijeni počinju s romantizmom, uvjerila nas je da ne postoji univerzalni set proporcija za ljudsko tijelo. Ustanovljena je i posebna disciplina, antropometrija, kako bi se opisale individualne varijacije. Vitruvijeve tvrdnje mogu se interpretirati kao tvrdnje o prosječnim proporcijama. Vitruvije se namučio da ustanovi preciznu matematičku definiciju onoga što je mislio rekavši da je pupak centar tijela, ali druge definicije dovele su do različitih rezultata; npr. težište ljudskog tijela zavisi od pozicije udova i u stojećem položaju obično je 10 cm ispod pupka, blizu vrha kosti u kuku.
Leonardov crtež kombinira pažljivo čitanje drevnog teksta s njegovim vlastitim zapažanjima o stvarnim ljudskim tijelima. U crtanju kružnice i kvadrata on ispravno zapaža da kvadrat ne može imati isti centar kao i kružnica,[6] tj. pupak, već je on nešto niže. Ova ispravka je inovativni dio Leonardovog crteža i ono što ga razlikuje od prijašnjih ilustracija. Također odstupa od Vitruvija u tome što je nacrtao ruke podignute u položaj u kojem su vrhovi prstiju u istoj visini s vrhom glave, dok su kod Vitruvija pod mnogo manjim uglom, u kojem ruke tvore linije koje prolaze kroz pupak.
Sam crtež često se koristi kao implicitni simbol suštinske simetričnosti ljudskog tijela, a u proširenom značenju i svemira kao cjeline.
Ispitivanjem crteža može se uočiti da kombinacija položajâ ruku i nogu zapravo tvori 16 različitih položaja. Položaj s pravo ispruženim rukama i spojenim nogama upisan je u kvadrat, dok je položaj "raširenih orlovih krila" upisan u kružnicu.
Crtež je bio u kolekciji Giuseppea Bossija koji ga je ubacio u svoju monografiju o Leonardovoj Posljednjoj večeri pod nazivom Del Cenacolo di Leonardo Da Vinci libri quattro ("Posljednja večera" L. da Vincija, knjiga 4) (1810).[7] Naredne godine odvojio je dio monografije koji se odnosio na Vitruvijevog čovjeka i objavio ga kao Delle opinioni di Leonardo da Vinci intorno alla simmetria de Corpi Umani (Mišljenja L. da Vincija o simetričnosti ljudskog tijela) (1811), s posvetom svom prijatelju Antoniju Canovi.[8]
Nakon Bossijeve smrti 1815. Vitruvijev čovjek došao je u posjed Gallerije dell'Accademia, zajedno s većinom njegovih crteža.
Predstavljanje u modernim vremenima uredi
Vitruvijev čovjek danas se koristi kao savremeni simbol medicinskih profesionalaca i medicinskih establišmenta. Mnoge medicinske kompanije prihvatile su ovu umjetninu kao simbol njihove grupe, kompanije ili organizacije, naročito u SAD-u, Saudijskoj Arabiji, Indiji i Njemačkoj. Također predstavlja alternativnu medicinu i holopatski pristup zdravlju.
Ovaj crtež ostaje jedno od najspominjanijih i najreproduciranijih umjetničkih djela u današnjem svijetu. Proporcije ljudskog tijela, kakve je predložio Vitruvije, nadahnule su mnoge umjetnike da naslikaju svoju verziju Vitruvijevog čovjeka:
- Cesare Cesariano (1521) koji je bio urednik važnog izdanja Vitruvijevog djela De Architectura (pretpostavlja se da je Da Vinci uradio ilustracije za ovo izdanje)
- Albrecht Dürer (1528) u svojoj knjizi Vier Bücher von menschlicher Proportion (Četiri knjige o ljudskim proporcijama)
- Pietro di Giacomo Cataneo (1554)
- Heinrich Lautensack (1618)
- William Blake (1795) "Glad Day" (danas poznata kao "Albion rose"); ova verzija je bez kružnice i kvadrata
- Verzija Susan D. White Sex Change for Vitruvian Man (Promjena spola Vitruvijevog čovjeka) (2005)[9]
Osim upotrebe u medicinskoj profesiji, ovaj crtež korišten je u raznim fiktivnim i nefiktivnim medijima za različite simboličke svrhe. Naprimjer, pojavljuje se na nacionalnoj strani italijanske kovanice od 1 eura, a odabrao ga je ministar ekonomije (i kasniji predsjednik Italije) Carlo Azeglio Ciampi zbog njegovog visokosimboličnog značenja "čovjeka kao mjere svih stvari". Figura istog oblika obučena u svemirsko odijelo bila je na naljepnici koju su na desnom ramenu svog svemirskog odijela nosili članovi Američke vanraketne pokretne jedinice (EMU) koju je koristila NASA. Ovu naljepnicu, nazvanu EVA-naljepnica, dobijali su i svemirski šetači i stavljali su je na svoje kombinezone kao znak da su završili svemirsku šetnju.
Stilizirane figure Vitruvijevog čovjeka prihvaćene su za sličice koje predstavljaju dostupnost u Mac OS-u.[10] i računarske interfejse GNOME desktopa.
Naročito kad se koristi u fikciji, ovaj crtež se obično modificira kako bi odgovarao okruženju, i to dodavanjem lika,[11] kostura ili ne-ljudskog bića[12] (kao što je robot u naučnoj fantastici ili životinja). Lahko prepoznatljiva slika pogodna je da se o njoj često govori.[13]
- Moderne predstave crteža
-
Vitruvijev čovjek na italijanskoj kovanici od 1 eura -
.jpg)
Reference uredi
- ^ Richard Stemp, Tajni jezik renesanse;
- ^ "Vitruvijev čovjek". Leonardodavinci.stanford.edu. Pristupljeno 20. 8. 2010.
- ^ "Da Vincijev kod". Witcombe.sbc.edu. Arhivirano s originala, 19. 4. 2020. Pristupljeno 20. 8. 2010.
- ^ Geometrija u pozadini Vitruvijevog čovjeka Arhivirano 11. 4. 2010. na Wayback Machine, Aiwaz.net; preuzeto: 20. 8. 2010.
- ^ "Ten Books on Architecture. Book III, Chapter I, "On Symmetry: In Temples and in the Human Body"". Gutenberg.org. 31. 12. 2006. Pristupljeno 20. 8. 2010.
- ^ "Vitruvijev čovjek i kvadratura kruga u detaljima". Arthistory.about.com. 15. 6. 2010. Arhivirano s originala, 8. 9. 2011. Pristupljeno 20. 8. 2010.
- ^ "Bibliografska referenca". Ursusbooks.com. Arhivirano s originala, 17. 7. 2011. Pristupljeno 20. 8. 2010.
- ^ "Bibliografska napomena br. 319". Lib.rochester.edu. Arhivirano s originala, 7. 1. 2009. Pristupljeno 20. 8. 2010.
- ^ "Sex Change for Vitruvian Man". Susandwhite.com.au. Pristupljeno 20. 8. 2010.
- ^ "Apple - Accessibility". Apple.com. Pristupljeno 20. 8. 2010.
- ^ "Marvelova unakrsna objava s posterom za Vitruvijevog čovjeka". Marvel.com. Pristupljeno 20. 8. 2010.
- ^ "Logo za distribuciju Linuxa". Knopper.net. Arhivirano s originala, 8. 7. 2005. Pristupljeno 20. 8. 2010.
- ^ "Vitruvijev čovjek danas". Leonardodavinci.stanford.edu. Pristupljeno 20. 8. 2010.
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Vitruvijev čovjek |