Turska lira (oznaka: (do 1. marta 2012: TL); tur.: Türk lirası; ISO 4217: TRY)[1] je zvanična valuta Republike Turske. Pored Turske, koristi se i na Sjevernom Kipru. Turska lira je podijeljena na 100 kuruša (kuruş). Trenutni kurs (31. decembra 2012.) turske lire je 1 € = 2,36 TRY (1 TRY= 0,42 €). Na prednjim stranama svih novčanica koje su trenutno u opticaju i naličjima svih trenutno važećih kovanica nalazi se portret prvog predsjednika Republike Turske Kemal-paše Atatürka. Historijske novčanice iz druge, treće i četvrte serije su imale portret turskog generala, premijera i drugog predsjednika İsmeta İnönüa na prednjoj strani. Ova izmjena dizajna lica novčanica je načinjena 12. januara 1926. godine u skladu sa tadašnjim novim zakonom[2][3], a ukinula ga je Demokratska stranka nakon Drugog svjetskog rata. Monetarna politika je usvojena sa ciljem da se zadrži nivo cijena i financijska stabilnost putem propisanog nivoa obaveznih rezervi i uskog raspona kretanja kamatne stope zbog nedavne globalne ekonomske krize[4] dok je nivo proizvodnje opao.[5]

Turska lira
Türk lirası

Lice i naličje kovanica od 1 turske lire
ISO 4217 KodTRY (TRL do 2005.)
Korisnik Turska, Sjeverni Kipar
Inflacija
  - izvor
7,8%
Dövizz, oktobar 2012. godine.
Najmanja jedinica1 kuruş
Oznaka
Kovanice1kr, 5kr, 10kr, 25kr, 50kr, 1
Novčanice5, 10, 20, 50, 100 (rijetko 200)
Nacionalna bankaCentralna banka Turske
- veb-sajtwww.tcmb.gov.tr
ŠtamparijaTCMB Banknot Matbaası
- veb-sajtwww.tcmb.gov.tr
Kovnica
  - veb-sajt
Turska državna kovnica
www.darphane.gov.tr

Historija uredi

Osmanlijski period uredi

Osmanlijska lira je bila nezvanično korištena u Turskoj od sredine 19. vijeka sve do 1923. godine kada je uvedena u opticaj turska lira.[6]

Prva turska lira uredi

Nakon perioda kada je turska lira bila vezana za britansku funtu i francuski franak, 1946. godine je usvojen zvanični kurs od 2,8 turskih lira za 1 američki dolar i takav kurs je zadržan sve do 1960. godine, kada je turska valuta izgubila u vrijednosti. Novi kurs 1960tih godina postavljen je na 9 turskih lira za jedan dolar. Od 1970tih godina, došlo je do serije devalvalcija (opadanja kursa) turske lire u odnosu na američki dolar:

  • 1966 — 1 američki dolar = 9 turskih lira
  • 1980 — 1 američki dolar = 90 turskih lira
  • 1988 — 1 američki dolar = 1.300 turskih lira
  • 1995 — 1 američki dolar = 45.000 turskih lira
  • 2001 — 1 američki dolar = 1.650.000 turskih lira
  • 2005 — 1 američki dolar = 1,29 nova turska lira (Denominacija starih turskih lira u "nove" lire, kada je uklonjeno šest nula, uvedena je od 2005. godine)
  • 2010 — 1 američki dolar = 1,55 turskih lira
  • 19. oktobar 2012 — 1 američki dolar = 1,79 turskih lira

Naziv nova turska lira se koristio sve do 31. decembra 2009. godine, kada je od 1. januara 2010. godine ime valute vraćeno u turska lira. U posljednjih deset godina, vrijednost turske lire se ustalila u odnosu na američki dolar i euro, mada je od 2011. godine njena vrijednost polahko počela opadati. Guinnessova knjiga rekorda je zabilježila tursku liru kao najmanje vrijednu svjetsku valutu 1995. i 1996. godine, te opet od 1999. do 2004. godine. Vrijednost turske lire u tom periodu je toliko opala da se za prvobitnu kovanicu u apoenu od jedne zlatne turske lire moglo dobiti 154.400.000 turskih lira prije denominacije 2005. godine.

Druga (nova) turska lira uredi

 
Historijsko kretanje kursa turske lire u odnosu na USD, EUR, JPY, GBP i Osmanlijsku liru

Krajem decembra 2003., Veliko narodno vijeće Turske (Turski parlament) je donijelo zakon kojim je propisana ponovna denominacija državne valute tako što će se ukloniti šest nula u iznosima izraženim u turskim lirama, a istim zakonom se propisuje kreiranje nove valute. Ona je uvedena 1. januara 2005. godine, čime je zamijenila raniju (staru) tursku liru (koja je i dalje ostala u opticaju do kraja 2005. godine), u omjeru jedna nova turska lira ((ISO 4217 kod "TRY") = 1.000.000 (milion) starih turskih lira (ISO 4217 kod "TRL")). Nakon ove revaluacije turske lire, rumunski lej zakratko postaje najmanje vrijedna svjetska valuta. (do jula 2005. godine)

Kovanice uredi

Od 1. januara 2009. godine, fraza "nova" je uklonjena iz naziva druge turske lire, tako da je njeno zvanično ime u Turskoj postalo opet samo "turska lira";[7] a nove kovanice bez riječi "yeni" (novi) su uvedene u apoenima od 1, 5, 10, 25, 50 kuruşa i jedne lire. Također, legura iz koje su napravljeni prsten i središte kovanica od 50 kuruşa i jedne lire je zamijenjena. Pored toga, treba imati u vidu da su ove denominacije današnje turske lire za milion puta manje od starih turskih lira koje su se koristile prije 2005. godine.

Kovanice turske lire (trenutno u upotrebi) [1]
Slika Vrijednost
(kuruş)
Tehničke osobine Opis Datum
Lice Naličje Promjer
(mm)
Debljina
(mm)
Masa
(g)
Sastav Rub Lice Naličje prvog kovanja izdavanja
    1 16,5 1,35 2,2 70% bakar
30% cink
Običan Vrijednost, polumjesec i zvijezda, visibaba, godina kovanja Natpis "TÜRKİYE CUMHURİYETİ" (Republika Turska)
portret Mustafa Kemal Atatürka
2008 1. januar 2009.
    5 17,5 1,65 2,9 65% bakar
18% nikl
17% cink
Vrijednost, polumjesec i zvijezda, drvo života, godina kovanja
    10 18,5 1,65 3,15 65% bakar
18% nikl
17% cink
Vrijednost, polumjesec i zvijezda, Rumi motiv, godina kovanja
    25 20,5 1,65 4 65% bakar
18% nikl
17% cink
nazubljen Vrijednost, polumjesec i zvijezda, kufska kaligrafija, godina kovanja
    50 23,85 1,9 6,8 Prsten:
65% bakar
18% nikl
17% cink

Središte:
79 % bakar
4% nikl
17% cink
nazubljen Vrijednost, polumjesec i zvijezda, bosforski most i silueta Istanbula, godina kovanja
    100
(1  )
26,15 1,9 8,2 Prsten:
79% bakar
4% nikl
17% cink

Središte:
65% bakar
18% nikl
17% cink
Slova T.C. i tulipan Vrijednost, polumjesec i zvijezda, Rumi motiv, godina kovanja
Ove slike su prikazane u odnosu 2,5 piksela po milimetru stvarne veličine.

Novčanice uredi

Nova serija novčanica, emisija E-9, puštena je u opticaj 1. januara 2009. godine, dok je prethodna emisija E-8 prestala vrijediti 31. decembra iste godine (iako se i dalje može zamijeniti u filijalama Centralne banke sve do 31. decembra 2019. godine). Posljednja, deveta emisija novčanica turske lire (E-9) se odnosi na tursku liru gdje nema ranije oznake nova, a serija uključuje i novu novčanicu u apoenu od 200 turskih lira.[8] Nove novčanice imaju različite veličine u svrhu sprječavanja krivotvorenja.[9] Osnovna odlika ove serije je da svaka denominacija ima oslikanu neku poznatu tursku ličnost, za razliku od prethodne serije gdje su bile prikazane geografske panorame i građevine u Turskoj.[10]

Novčanice turske lire (trenutno u upotrebi) [2]
Slika Vrijednost
 
Dimenzije
(mm)
Osnovna boja Opis Datum izdavanja
Lice Naličje Lice Naličje Vodeni žig
    5 130 × 64 smeđa Mustafa Kemal Atatürk Aydin Sayili, diagram sunčevog sistema, atom, prahistorijska pećina i lijevo zavijena spirala Z-DNK. Mustafa Kemal Atatürk, Nominalna vrijednost 1. januar 2009.
    10 136 × 64 crvena Cahit Arf, Arfova invarijanta, aritmetičke serije, abakus, binarni sistem
    20 142 × 68 zelena Mimar Kemaleddin, glavna zgrada Gazi univerziteta, akvadukt, kružni motiv i cilindar, krug i kugla kao simboli arhitekture
    50 148 × 68 narandžasta Fatma Aliye Topuz, cvijet i literarne figure
    100 154 × 72 plava Buhurizade Itri, muzičke note, instrumenti i figura mevlevija
    200 160 × 72 ljubičasta Yunus Emre, Yunusuov mauzolej, ruža, golub i stih "Sevelim, sevilelim" (voljeti i biti voljen)
Ove slike su u omjeru od 0,7 piksela po milimetru.

Simbol valute uredi

 
Simbol turske lire
 
Novčić Ankyra iz perioda rimskog cara Galienusa. Ime Ankare, glavnog grada Turske upravo je izvedenica iz grčkog naziva za sidro - Ἄγκυρα

Trenutni znak za tursku liru je kreirala Centralna banka Turske 2012. godine. Novi znak je izabran nakon provedenog javnog oglasa između mnogobrojnih prijedloga koje su predložili građani Turske.[11] Novi simbol, kojeg je predložila Tülay Lale, sastoji se iz stiliziranog slova L koje ima izgled kao polovina sidra, kombiniranog sa dvije kose linije pod uglom od 20 stepeni, koje daju slovo T.

Turski premijer Recep Tayyip Erdoğan je predstavio novi simbol valute 1. marta 2012. godine. Tom prilikom, premijer je objasnio dizajn simbola kao "oblik sidra koji će svijet spoznati kao sigurnu luku za investicije dok prema gore usmjerene linije predstavljaju rastući prestiž zemlje.[12]

U maju 2012. godine, Tehnički komitet za Unicode znakove je prihvatio oznaku za novi simbol za valutu turske lire, koji je označen kao U+20BA[13], a koji je uključen u Unicode izdanje verzije 6.2 u septembru 2012. godine.[14].

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ International Organization for Standardization. "BISO 4217 Currency names and code elements". ISO. Pristupljeno 22. 3. 2012.
  2. ^ http://www.resmigazete.gov.tr/arsiv/269.pdf
  3. ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 9. 11. 2012. Pristupljeno 3. 12. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  4. ^ http://www.insightturkey.com/monetary-policy-of-central-bank-of-the-republic-of-turkey-after-global-financial-crisis/articles/171
  5. ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 2. 12. 2012. Pristupljeno 3. 12. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 23. 11. 2012. Pristupljeno 3. 12. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. ^ "Public Announcement As To The Removal Of The Prefix "New" From The New Turkish Lira". Arhivirano s originala, 25. 3. 2008. Pristupljeno 3. 12. 2012.
  8. ^ Türkiye Cumhuriyet Merkez Bankasi (8. 5. 2007). "Public Announcement As To The Removal Of The Prefix "New" From The New Turkish Lira". Official Gazette no. 26516, 8. maj 2007, str 103. TCMB. Arhivirano s originala, 25. 3. 2008. Pristupljeno 5. 1. 2008.
  9. ^ Turkish Daily News (15. 9. 2006). "TL banknotes to be in circulation in 2009". Arhivirano s originala, 30. 9. 2007. Pristupljeno 28. 9. 2006.
  10. ^ "Türk Lirası'nda yeni yüzler". NTV-MSNBC (jezik: turski). Anadolu Agency. 10. 3. 2008. Pristupljeno 22. 3. 2012.
  11. ^ ""TL SİMGE YARIŞMASI" ŞARTNAMESİ" (PDF) (jezik: turski). Türkiye Cumhuriyeti Merkez Bankası. 2011. Arhivirano s originala (PDF), 26. 10. 2011. Pristupljeno 9. 9. 2011. Nepoznati parametar |month= zanemaren (pomoć)
  12. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 27. 11. 2012. Pristupljeno 5. 12. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  13. ^ http://www.unicode.org/mail-arch/unicode-ml/y2012-m05/0076.html
  14. ^ "Unicode 6.2.0". The Unicode Consortium. 23. 10. 2012.