Wikipedia

Sydney

glavni grad Novog Južnog Velsa, Australija

Sydney je najveći i najstariji grad u Australiji i glavni grad Novog Južnog Velsa, koji je osnovan 1788. Područje metropole broji 4,3 miliona stanovnika, a uže gradsko područje poznato kao "City of Sydney" ima otprilike 146.297 stanovnika. Time je Sydney kao metropola najveći financijski, transportni, trgovački i kulturni centar Australije, dok je na drugom mjestu Melbourne.

Pogled na Sidney i čuvenu sidnejsku "Operu"

Grad je značajno globalno odredište turista iz cijeloga svijeta, pa ga redovno proglašavaju jednim od najljepših i najživljih gradova cijele planete, koji je ponosan na svoju luku, prekrasne obale, toplu i ugodnu klimu, te kosmopolitsku kulturu. Svoj svjetski nivo posljednjih godina grad je značajno podigao organizacijom Olimpijskih igara 2000. Sydney ce također biti domaćin Svjetskog dana mladih 2008. Stanovnik Sydneya se u slengu popularno naziva "Sydneysider".

Sydney je glavni grad savezne države Novi Južni Vels, i najnaseljeniji grad u Australiji.[1] Smješten na istočnoj obali Australije, metropola okružuje luku Sydney i prostire se na oko 70 km prema Plavim planinama na zapadu, Hawkesburyju na sjeveru, Kraljevskom nacionalnom parku i Makarturu na jugu i jugozapadu.[2] Veliki Sidnej se sastoji od 658 predgrađa, raspoređenih u 33 oblasti lokalne samouprave. Stanovnici grada su kolokvijalno poznati kao "Sydneysiders".[3] Procijenjena populacija u junu 2021. bila je preko 5,2 miliona,[4] što znači da je grad dom za otprilike 66% stanovništva države.[5] Nadimci grada uključuju "Smaragdni grad" i "Grad luke".[6]

Aboridžini Australije naseljavaju regiju Velikog Sidneja najmanje 30.000 godina, a gravure Aboridžina i kulturni lokaliteti uobičajeni su širom Velikog Sidneja. Tradicionalni čuvari zemlje na kojoj se nalazi moderni Sydney su klanovi naroda Darug, Dharawal i Eora.[7]

Godine 1788, kapetan Arthur Phillip, prvi guverner Novog Južnog Velsa, nazvao je uvalu u kojoj je osnovano prvo britansko naselje Sydney Cove po ministru unutarnjih poslova Thomasu Townshendu, 1. vikontu Sydneya.[8] Aboridžini su ovu uvalu nazvali Warrane.[9] Phillip je razmišljao o davanju imena naselju Albion, ali ovo ime nikada nije službeno korišteno.[8] Do 1790. Phillip i drugi zvaničnici su redovno zvali grad Sydney.[10] Grad Sydney je proglašen gradom 1842.[11]

Crtež kengura ugljenom u Nacionalnom parku Heathcote

Sydney je obalni basen sa Tasmanskim morem na istoku, Plavim planinama na zapadu, rijekom Hoksberi na sjeveru i visoravni Woronora na jugu.

Prema Köppen-Geigerovoj klasifikaciji, Sydney ima vlažnu suptropsku klimu (Cfa)[12] sa "toplim [i] ponekad vrućim" ljetima i "hladnim" zimama, kako je opisao australijski zavod za statistiku.[13] El Niño-Južna oscilacija, dipol Indijskog okeana i južni anularni mod[14][15] igraju važnu ulogu u određivanju vremenskih obrazaca u Sidneju: suša i požari s jedne strane, i oluje i poplave s druge, povezane sa suprotne faze oscilacije u Australiji. Vrijeme je umjereno blizinom okeana, a ekstremnije temperature bilježe se u unutrašnjosti zapadnih predgrađa.[16]

Moderna i internacionalna arhitektura došla je u Sydney od 1940-ih. Od svog završetka 1973. godine, gradska opera postala je mjesto svjetske baštine i jedan od najpoznatijih svjetskih komada modernog dizajna. Osmislio ga je Jørn Utzon uz doprinose Petera Halla, Lionela Todda i Davida Littlemorea. Utzon je 2003. godine dobio Pritzkerovu nagradu za svoj rad na Oper.[17] U Sidneju se nalazi prva australska zgrada renomiranog kanadsko-američkog arhitekte Franka Gehryja, Dr Chau Chak Wing Building (2015), zasnovana na dizajnu kuće na drvetu. Ulaz sa The Goods Line – pješačke staze i nekadašnje željezničke pruge – nalazi se na istočnoj granici lokacije.

Kultura uredi

Australijski muzej otvoren je u Sidneju 1827. sa ciljem prikupljanja i izlaganja prirodnih bogatstava kolonije.[18] Ostaje najstariji prirodoslovni muzej u Australiji. Godine 1995. otvoren je Muzej Sydneya na mjestu prve zgrade vlade. Prepričava priču o razvoju grada.[19] Ostali muzeji sa sjedištem u Sydneyu uključuju Powerhouse Museum i Australijski nacionalni pomorski muzej.[20][21]

Obrazovanje je postalo pravi fokus za koloniju od 1870-ih kada su se počele formirati javne škole i školovanje je postalo obavezno.[22] Do 2011. godine, 90% radno sposobnih stanovnika Sidneja završilo je neku školu, a 57% je završilo najviši nivo škole. 1.390.703 osobe su bile upisane u obrazovne ustanove u 2011. godini, od kojih je 45,1% pohađalo školu, a 16,5% studiralo na univerzitetu.[23] Dodiplomske ili postdiplomske kvalifikacije ima 22,5% radno sposobnih stanovnika Sidneja i 40,2% radno sposobnih stanovnika Grada Sidneja.[24] Najčešća polja tercijarnih kvalifikacija su trgovina (22,8%), inženjerstvo (13,4%), društvo i kultura (10,8%), zdravstvo (7,8%) i obrazovanje (6,6%).

Također pogledajte uredi

Bilješke uredi

Reference uredi

  1. ^ "Regional population". Australian Bureau of Statistics. 20. 4. 2023. Pristupljeno 23. 4. 2023.
  2. ^ Mason, Herbert (2012). Encyclopaedia of Ships and Shipping. str. 266.
  3. ^ "Complete official list of Sydney suburbs". Walk Sydney Streets. 2014. Pristupljeno 13. 7. 2014.
  4. ^ "Regional population". Australian Bureau of Statistics. 26. 7. 2022. Pristupljeno 1. 4. 2023.
  5. ^ "3218.0 – Regional Population Growth, Australia, 2016–17: Main Features". Australian Bureau of Statistics. Australian Bureau of Statistics. 24. 4. 2018. Pristupljeno 13. 10. 2018.
  6. ^ Tom Smith (4. 11. 2017). "Why Sydney Is Also Known As 'The Emerald City'". Pristupljeno 11. 9. 2021.
  7. ^ "Aboriginal people and place". Sydney Barani. 2013. Pristupljeno 5. 7. 2014.
  8. ^ a b Egan, Jack (1999). Buried Alive, Sydney 1788-92. Allen and Unwin. str. 10. ISBN 1865081388.
  9. ^ Attenbrow (2010), p. 11
  10. ^ Historical Records of New South Wales. 1 part 2. str. 285, 343, 345, 436, 482, passim.
  11. ^ Birch, Alan; Macmillan, David S. (1982). The Sydney Scene, 1788-1960 (2nd izd.). Sydney: Hale and Iremonger. str. 105–06. ISBN 0868060178.
  12. ^ "Modelling and simulation of seasonal rainfall" (PDF). Centre for Computer Assisted Research Mathematics and its Applications (CARMA). 20. 5. 2014. Arhivirano s originala (PDF), 13. 3. 2019. Pristupljeno 25. 2. 2016. Brisbane and Sydney each have a humid sub-tropical or temperate climate with no pronounced dry season...the classification is Cfa
  13. ^ "Climate and the Sydney 2000 Olympic Games". Australian Government. Australian Bureau of Statistics. 24. 9. 2007. Arhivirano s originala, 10. 6. 2008. Pristupljeno 21. 12. 2008.
  14. ^ "Southern Annular Mode: The climate 'influencer' you may not have heard of". ABC News. 14. 8. 2018. Pristupljeno 29. 9. 2020.
  15. ^ "Special Climate Statement 71—severe fire weather conditions in southeast Queensland and northeast New South Wales in September 2019" (PDF). Bureau of Meteorology. 24. 9. 2019. Pristupljeno 5. 1. 2020.
  16. ^ "Climate statistics for Australian locations". Bureau of Meteorology. Pristupljeno 15. 11. 2013.
  17. ^ "Sydney Opera House". Department of the Environment. 2014. Pristupljeno 20. 7. 2014.
  18. ^ Ellmoos, Laila (2008). "Australian Museum". Dictionary of Sydney. Pristupljeno 8. 8. 2014.
  19. ^ Ellmoos, Laila; Walden, Inara (2011). "Museum of Sydney". Dictionary of Sydney. Pristupljeno 9. 8. 2014.
  20. ^ "About the Powerhouse Museum". Powerhouse Museum. 2014. Arhivirano s originala, 3. 10. 2014. Pristupljeno 11. 10. 2014.
  21. ^ "Our Museum: history and vision". Australian National Maritime Museum. 2014. Pristupljeno 11. 10. 2014.
  22. ^ Campbell, Craig; Sherington, Geoffrey (2008). "Education". Dictionary of Sydney. Pristupljeno 9. 8. 2014.
  23. ^ "2021 Sydney, Census All persons QuickStats | Australian Bureau of Statistics". www.abs.gov.au. Pristupljeno 27. 5. 2023.
  24. ^ "Educational qualifications". .id. 2014. Pristupljeno 27. 7. 2014.



  Nedovršeni članak Sydney koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sydney&oldid=3589504"