Wikipedia

Split

grad u Hrvatskoj

Split je grad u Hrvatskoj i sjedište Splitsko-dalmatinske županije.

Split
Grad
Grad Split
Split, pogled na rivu
Split, pogled na rivu
Zastava Split
Zastava
Službeni grb Split
Grb
Nadimak/-ci: Velo misto
Split nalazi se u Hrvatska
Split
Split
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 43°30′00″N 16°26′00″E / 43.50000°N 16.43333°E / 43.50000; 16.43333
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Osnovan6. vijek p. n. e.
Vlada
 • GradonačelnikIvica Puljak (Centar)
Površina
 • Općina79,33 km2
Najveća nadmorska visina8 m
Stanovništvo (2021.)
 • Općina160.577
 • Općina (gustoća)2.024,16 /km2
 • Naselje149.830
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj21000
Pozivni broj(+385) 21
Veb-sajtGrad Split
Dioklecijanova palača, simbol Splita

Osnovni podaci uredi

Split je po broju stanovnika drugi grad u Hrvatskoj i najznačajniji je kulturni i privredni centar Dalmacije, najveći grad na istočnoj obali Jadranskog mora. Poznat je po čuvenoj Dioklecijanovoj palači i Festivalu zabavne muzike "Split".

Ime uredi

Grad je kroz historiju više puta mijenjao ime, tako ga nalazimo kao Aspalathos/Spalatos (gr.), Spalatum, Spalato (ital.), Spljet, Split. Porijeklo njegovog imena se izvodi od biljke brnistre (ili žuke) koja tamo raste u izobilju. Grčki naziv za nju je aspalathos.

Po drugoj teoriji, ime je nastalo od latinske riječi, kao uvećanica za palaču - tj. "palačetina".

Po trećoj iz "spalato" = palačica, mala palača (ital.).

Položaj uredi

Split je smješten na jadranskoj obali u srednjoj Dalmaciji na Splitskom poluostrvu. Od uzvisina, okružuju ga u pozadini sa sjevera planina Mosor, sa sjeverozapada brdo Kozjak, sa istoka brdo Perun, a najstarije gradsko jezgro se nalazi pod brdom Marjan, koje se nalazi zapadno od starog gradskog jezgra. Splitsko poluostrvo okružuju ostrva Brač, Hvar, Šolta i Čiovo. Trajekti iz luke Split često su jedina veza ostrva srednje Dalmacije s kopnom.

Stanovništvo uredi

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Split)

Na popisu stanovništva 2021. godine, grad Split je imao 160.577 stanovnika, od čega u samom Splitu 149.830.

Grad Split uredi

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
12.417 14.587 16.883 18.438 21.925 25.103 29.155 40.029 54.187 64.874 85.374 129.203 176.303 200.459 188.694 178.102 160.577

Napomena: Nastao iz stare općine Split. Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka za grad Solin i dio podataka za općinu Podstrana, a od 1948. do 1971. dio podataka za grad Kaštela.

Split (naseljeno mjesto) uredi

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021.
10.358 12.196 14.815 15.697 18.853 21.738 25.052 35.332 50.075 60.703 80.902 123.756 169.322 189.388 175.140 167.121 149.830

Napomena: U 1981. smanjeno izdvajanjem dijelova naselja iz kojih su formirana samostalna naselja: Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Podstrana (općina Podstrana), Slatine, Srinjine, Stobreč, Strožanac (bivše naselje) i Žrnovnica, Kaštel Gomilica (grad Kaštela), Kaštel Kambelovac (grad Kaštela) i Kaštel Sućurac (grad Kaštela), Kučine (grad Solin), Mravince (grad Solin), Solin (grad Solin) i Vranjic (grad Solin). Ta su se naselja do 1971. iskazivala kao dio naselja Split. U 1991. smanjeno za dio područja koji je pripojen naselju Kamen, za koji i sadrži podatke do 1981., i za dio područja koji je pripojen naselju Stobreč. U 1857., 1869. i 1890. sadrži podatke za naselje Donje Sitno, dio podataka za naselje Stobreč do 1981., kao i dio podataka u 1953. i 1961. za naselje Gornje Sitno. U 1857., 1869., 1921., 1931., 1953. i 1961. dio podataka sadržan je u naselju Srinjine, od 1857. do 1931. u naselju Žrnovnica, a u 1857., 1869., 1890., 1921. i 1931. u naselju Gornje Sitno. U 1880. i 1910. dio podataka sadržan je u naselju Tugare (grad Omiš). Do 1971. naselje Blaca (grad Solin), iskazivano je kao dio naselja Split.

Popis 1991. uredi

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Split)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Split je imalo 189.388 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Split
1991.

ukupno: 189,388

  Hrvati 164,629 (86,92%)
  Srbi 8,492 (4,48%)
  Jugoslaveni 4,975 (2,62%)
  Muslimani 1,150 (0,60%)
  Crnogorci 1,028 (0,54%)
  Slovenci 970 (0,51%)
  Makedonci 473 (0,24%)
  Albanci 280 (0,14%)
  Mađari 207 (0,10%)
  Italijani 96 (0,05%)
  Česi 76 (0,04%)
  Rusi 50 (0,02%)
  Nijemci 49 (0,02%)
  Jevreji 47 (0,02%)
  Slovaci 45 (0,02%)
  Ukrajinci 27 (0,01%)
  Bugari 26 (0,01%)
  Romi 24 (0,01%)
  Rusini 19 (0,01%)
  Poljaci 16 (0,00%)
  Rumuni 12 (0,00%)
  Turci 10 (0,00%)
  Grci 7 (0,00%)
  Austrijanci 6 (0,00%)
  Vlasi 1 (0,00%)
  ostali 129 (0,06%)
  neopredijeljeni 3,201 (1,69%)
  region. opr. 1,176 (0,62%)
  nepoznato 2,167 (1,14%)

Gradske četvrti uredi

Osim administrativne podjele na 8 gradskih naselja, zbog veličine samog centralnog gradskog naselja Splita te lakšeg upravljanja prostorom, grad Split obuhvata i manje urbane cjeline - četvrti, odn. kotareve. To su:[2]

Znamenitosti uredi

Dioklecijanova palača. Ona nije spomenik već je grad. U njoj se antika dodiruje i prožima sa srednjim vijekom, tu je gotika, renesansa, suvremeno graditeljstvo. Podrumi koji su dio Dioklecijanove palače - u njima ćete vidjeti očuvane drvene grede iz Dioklecijanovog vremena i mlin za masline koji je neki dosjetljiv čovjek tu postavio u srednjem vijeku.

Splitska katedrala. To je mala, vrlo ugodna crkva u kojoj je svaki vijek ostavio neki trag. Zvonik Svetoga Duje. Popnite se i vidjet ćete Split iz sasvim neobične perspektive.

Spomenik Grgura Ninskog.

Nemojte propustiti Đardin, gradski park koji mnogi građani Splita nakon nedavnog preuređenja smatraju ružnim.

Pjaca i Prokurativa, Galerija Meštrović i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Napravite fotografije ispred Hrvatskog narodnog pozorišta i gradske vijećnice. Otiđite na predstavu festivala Splitsko ljeto.

Poznate osobe uredi

Gradovi partneri uredi

Galerija uredi

  •  
    Trg Prokurative
  •  
    Narodni trg (Pjaca)
  •  
    Promenada
  •  
    spomenik Grguru Ninskom, djelo Ivana Meštrovića
  •  
    rimokatolička katedrala "Sv. Duje"
  •  
    Splitska riva
  •  
    Hrvatsko narodno kazalište u Splitu
  •  
    4. i 5. Opća gimnazija (stara Realka)
  •  
    Crkvica svetog Nikole
  •  
    Kupalište Ježinac
  •  
    Pogled iz Varoša
  •  
    Pogled s marjanske vidilice
  •  
    Sustipan
  •  
    Šetnica prema Ježincu
  •  
    Topovi na tvrđavi Gripe
  •  
    Varoške skaline
  •  
    Zlatna vrata
 
panorama Splita

Također pogledajte uredi

Literatura uredi

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991.
  • Jakov Gelo, Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998; ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference uredi

  1. ^ a b - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  2. ^ GIS Grada Splita Arhivirano 13. 3. 2012. na Wayback Machine Gradski kotari PDF

Vanjski linkovi uredi


  Nedovršeni članak Split koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Split&oldid=3576189"