Sofi Ali-beg

Sofi Ali-beg, bosanski sandžak-beg od 1547-1549. godine. Njegovo se pravo porijeklo ne zna. Muvekit smatra da je porijeklom iz Bosne, dok Bašagić tvrdi da je iz Podrinja. Fra Antun Knežević ipak misli da je iz Sofije. Na osnovu daljih analiza, vjerovatno je on ipak iz Bosne. Među adžami-oglanima došao je na dvor u Carigrad, gdje se obrazovao u naukama, odakle je izišao kao aga. 1547. godine imenovan je sandžak-begom u Bosni, odakle je nakon dvije godine pozvan za lalu (uzgajatelja) princu Selimu, budućem sultanu Selimu II. 1557. godine, dobio je zvanje paša i imenovan je za beglerbega Zulkadra, da bi nakon toga bio postavljen za valiju Maraša. Dok je bio beglerbeg Maraša, po naredbi sultana Sulejmana, podržao je Selima u borbi s bratom Bajazidom i taku mu je sačuvao prijesto. Mnogo godina je proveo u istočnim provincijama osmanlijske države, dok je ponekad odlazio čak kao izaslanik na dvor perzijskog šaha Tahmaspa u Isfahanu. Kao sultanov namjesnik jedno vrijeme je upravljao Bagdadom, da bi od 1564. godine bio imenovan beglerbegom Egipta. U aprilu 1566. godine, neposredno pred ratni pohod na Austriju, Sofi Ali-paša je povučen iz Egipta i imenovan je za šestog kube-vezira. Iste godine 1566. u augustu, Sofi Ali-paša je poginuo dok je navaljivao sa vojskom na tvrđavu Siget, u Mađarskoj. Historičari ga hvale kao poštenog namjesnika i hrabrog vojskovođu. Bio je sufijskog usmjerenja, pa je bio ljubazan prema svakom i nije volio ceremonije, nego je živio skromno i mirno. Zbog toga su mu Arapi u Egiptu nadjenuli pridjevak Kejlun ili Akilun-paša. Ukratko, ispod grubog ogrtača bio je jedan častan namjesnik i čovjek.

Reference

• Bišćević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)" Sarajevo, 2006.
• Samardžić Radovan, "Mehmed Sokolović", Beograd, 1971.

Prethodi:	Sandžak Bosna 1512. - 1513.	Slijedi:
Ulama-paša		Muhamed-han Zulkadrioglu