Saturnovi prirodni sateliti

Saturn ima veliki broj prirodnih satelita. Prema današnjim istraživanjima ima ih 62.^[1]^[2]

Uvod uredi

Danas se smatra da Saturn ima 62 prirodnih satelita (plus 2 nepotvrđena), od kojih je većina otkrivena tek nedavno. Ipak, tačan broj Saturnovih satelita nikada neće biti izvjestan sve dok se komadi leda koji orbitiraju unutar Saturnovih prstenova smatraju svi tehnički mjesecima, pa je teško napraviti razliku između velike čestice iz prstena i sićušnog mjeseca.

Prije Svemirskog doba bilo je poznato 9 mjeseca koji kruže oko Saturna.
1980. godine u misiji Voyagera je otkriveno 9 mjeseca u unutrašnjem Saturnovom sistemu.
Ispitivanja koja su otpočela kasne 2000. godine su ukazala na postojanje 12 novih mjeseca koji kruže oko Saturna na velikim udaljenostima po orbitama što sugerira na to da su to fragmenti većih tijela koje je zarobila Saturnova privlačna sila.
U misiji Cassinija, koji je posjetio Saturn u ljeto 2004., otkrivena su tri mala mjeseca u unutrašnjem Saturnovom sistemu. Dodatno tome još tri tijela u F prstenu bi se mogla smatrati mjesecima, ali za dva od njih to nije potvrđeno. Ovo je povećalo broj poznatih mjeseca na 37.
16. novembra 2004. god. Cassinijevi naučnici su objavili da struktura Saturnovih prstenova ukazuje na prisustvo još nekoliko mjeseca koji orbitiraju unutar prstenova, ali samo jedan od njih, S/2005 S1, je do sada vizuelno potvrđen.[1].
3. maja 2005. god. astronomi sa opservatorija Mauna Kea su objavili da su otkrili još 12 malih vanjskih mjeseca [2][3].
6. maja 2005. god. Cassinijev fotografski tim je objavio da je otkrio jedan mali mjesec koji orbitira unutar prstenova, tj. S/2005 S 1.

Najnoviji podaci tako ukazuju na ukupan broj potvrđenih mjeseca, njih 62, isključujući dva nepotvrđena mjeseca S/2004 S 4 i 6 u F prstenu).

Lažni satelit Temida (grč. Themis), koji je navodno otkriven 1905. god, uopće ne postoji.

Tabela poznatih Saturnovih satelita uredi

Ime (Prilagođeno i etimološko)			Prečnik (km)	Srednji poluprečnik orbite (km)	Orbitalni period	Pozicija	Godina otkrića
XVIII	Pan	Pan	20	133.583	0,576⁽¹⁾	u Enckeovom dijelu	1990
	S/2005 S 1		~7	136.505⁽⁸⁾	0,59537⁽¹⁾	u Keelerovom međuprostoru	2005
XV	Atlas	Atlas	33 (37 × 34 × 27)	137.670	0,603⁽¹⁾	pastir iz vanjskog A prstena	1980
XVI	Prometej	Prometheus	106 (148 × 100 × 68)	139.350	0,614⁽¹⁾	pastir iz unutrašnjeg F prstena	1980
	S/2004 S 6⁽²⁾		~5	140.000	0,61		2004
	S/2004 S 4⁽²⁾		~5	140.100	0,619⁽¹⁾		2004
	S/2004 S 3		~5	140.580	0,62095	pastir iz vanjskog F prstena	2004
XVII	Pandora	Pandora	87 (110 × 88 × 62)	141.520 ⁽³⁾	0,6285⁽⁷⁾	pastir iz vanjskog F prstena	1980
XI	Epimetej	Epimetheus	119 (138 × 110 × 110)	151.422⁽⁷⁾	0,6956⁽¹⁾	koorbitalni	1980
X	Jan	Janus	179 (194 × 190 × 154)	151.472⁽⁷⁾	0,6960⁽¹⁾	koorbitalni	1966
I	Mimas	Mimas	397 (418 × 392 × 382)	185.404⁽³⁾	0,942422⁽⁴⁾		1789
XXXII	Metona	Methone	3	194.000	1,01⁽¹⁾		2004
XXXIII	Palena	Pallene	4	211.000	1,14⁽¹⁾		2004
II	Enkelad	Enceladus	499 (512 × 494 × 490)	237.950⁽³⁾	1,370218⁽⁴⁾	u najgušćem dijelu E prstena	1789
XIII	Telesto	Telesto	23 (30 × 25 × 15)	294.619⁽³⁾	1,887802⁽⁴⁾	Tetijin prateći Trojanac	1980
III	Tetija	Tethys	1060 (1072 × 1056 × 1052)				1684
XIV	Kalipso	Calypso	21 (30 × 16 × 16)			prateći Tetijin Trojanac	1980
XII	Helena	Helene	33 (36 × 32 × 30)	377.396⁽³⁾	2,736915⁽⁴⁾	vodeći Dionin Trojanac	1980
IV	Diona	Dione	1120				1684
XXXIV	Polideuk	Polydeuces	3,5			prateći Dionin Trojanac	2004
V	Rea	Rhea	1528	527.108⁽⁵⁾	4,518212⁽⁵⁾		1672
VI	Titan	Titan	5151	1.221.930⁽³⁾	15,94542		1655
VII	Hiperion	Hyperion	292 (370 × 280 × 226)	1.481.010⁽³⁾	21,27661		1848
VIII	Japet	Iapetus	1436	3.560.820	79,3215⁽¹⁾		1671
XXIV	Kivijuk	Kiviuq	~16	11.333.200⁽⁵⁾	450,444⁽⁵⁾	Inuitska grupa	2000
XXII	Idžirak	Ijiraq	~12	11.372.000⁽⁵⁾	452,760⁽⁵⁾	Inuitska grupa	2000
IX	Feba	Phoebe	220 (230 × 220 × 210)	12.944.300	-549,834^(1,6)	Skandinavska grupa	1899
XX	Palijak	Paaliaq	~22	14.923.800⁽⁵⁾	680,667⁽⁵⁾	Inuitska grupa	2000
XXVII	Skati	Skathi	~8	15.576.200⁽⁵⁾	-725,784^(4,6)	Skandinavska (Skati) grupa	2000
XXVI	Albioriks	Albiorix	~32	16.401.600⁽⁵⁾	784.226⁽⁵⁾	Keltska grupa	2000
	S/2004 S 11	-	~6	16.898.400⁽⁵⁾	820,130⁽⁵⁾	Inuitska grupa	2004
XXVIII	Erijapo	Erriapo	~10	17.408.700⁽⁵⁾	857,556⁽⁵⁾	Keltska grupa	2000
XXIX	Sijarnak	Siarnaq	~40	17.905.700⁽⁵⁾	894,542⁽⁵⁾	Inuitska grupa	2000
	S/2004 S 13	-	~6	18.056.300⁽⁵⁾	-905,848^(4,6)	Skandinavska grupa	2004
XXI	Tarvos	Tarvos	~15	18.160.200⁽⁵⁾	913,685⁽⁵⁾	Keltska grupa	2000
XXV	Mundilfari	Mundilfari	~7	18.360.100⁽⁵⁾	-928,806^(4,6)	Skandinavska grupa	2000
	S/2004 S 17	-	~4	19.099.200⁽⁵⁾	-985,453^(4,6)		2004
XXXI	Narvi	Narvi	~7	19.370.700⁽⁵⁾	-1006,541^(4,6)		2003
	S/2004 S 15	-	~6	19.372.200⁽⁵⁾	-1006,659^(4,6)	Skandinavska (Skati) grupa	2004
	S/2004 S 10	-	~6	19.618.400⁽⁵⁾	-1025,908^(4,6)	Skandinavska grupa	2004
XXIII	Sutungr	Suttungr	~7	19.666.700⁽⁵⁾	-1029,703^(4,6)	Skandinavska grupa	2000
	S/2004 S 12	-	~5	19.905.900⁽⁵⁾	-1048,541^(4,6)	Skandinavska grupa	2004
	S/2004 S 18	-	~7	19.958.700⁽⁵⁾	-1052,722^(4,6)	Skandinavska (Skati) grupa	2004
	S/2004 S 9	-	~5	20.290.800⁽⁵⁾	-1079,099^(4,6)	Skandinavska (Skati) grupa	2004
	S/2004 S 14	-	~6	20.303.300⁽⁵⁾	-1080,099^(4,6)	Skandinavska grupa	2004
	S/2004 S 7	-	~6	20.576.700⁽⁵⁾	-1101,989^(4,6)		2004
XXX	Trimr	Thrymr	~7	20.810.300⁽⁵⁾	-1120,809^(4,6)		2000
	S/2004 S 16	-	~4	22.610.700⁽⁵⁾	-1269,362^(4,6)		2004
XIX	Imir	Ymir	~18	23.174.600⁽⁵⁾	-1317,137^(4,6)		2000
	S/2004 S 8	-	~6	23.608.900⁽⁵⁾	-1354,342^(4,6)		2004

⁽¹⁾ Izračunato na osnovu poluprečnika orbite od strane IAU
⁽²⁾ Nije još sasvim jasno da li su ovo pravi sateliti ili samo trajne grudve unutar F prstena
⁽³⁾ Izračunato na osnovu perioda od strane IAU
⁽⁴⁾ Izvor: NASA
⁽⁵⁾ Izvor: IAU-MPC Natural Satellites Ephemeris Service
⁽⁶⁾ Negativni orbitalni periodi ukazuju na retrogradnu orbitu oko Saturna (suprotno od planetine rotacije)
⁽⁷⁾ Izvor: NASA/JPL
⁽⁸⁾ Izvor: [4] Arhivirano 13. 5. 2017. na Wayback Machine

Grupisanje mjeseca uredi

Iako granice nisu sasvim naglašene, Saturnovi sateliti se mogu podijeliti u šest grupa:

Pastiri iz prstena

Pastirski sateliti koji orbitiraju unutar ili sasvim iza planetinog sistema prstenova. Oni utiču na efekat oblikovanja prstenova: daju im oštre krajeve i stvaraju praznine između njih. Saturnovi pastirski prstenovi su Pan, Atlas, Prometej, Pandora, te dodatno mjeseci s nepotvrđenim statusom: S/2004 S 4, S/2004 S 3 i S/2004 S 6.

Koorbitalni mjeseci

Jan i Epimetej su koorbitalni mjeseci. Ova dva mjeseca su otprilike iste veličine i imaju orbite od svega nekoliko kilometara razlike u prečniku, što je dovoljno blizu tako da se mogu sudariti ako bi se pokušali približiti jedan drugom. Ali umjesto sudara, ipak, njigova gravitaciona međudjelovanja uzrokuju promjenu njihovih orbita svake četiri godine.

Unutrašnji veliki mjeseci

Saturnovi veliki mjeseci u samoj unutrašnjosti orbitiraju unutar njegovog tankog E prstena. Tu spadaju Mimas, Enkelad, Tetija i Diona.

Nedavno otkriveni mali mjeseci, Metona i Palena također orbitiraju unutar ove grupe. Tako i koorbitalni mjeseci formiraju svoju grupu.

Trojanski mjeseci

Trojanski mjeseci su druga vrsta koorbitalnih mjeseca. Poput ostalih koorbitalnih, oni su jedinstvenih karakteristika u odnosu na saturnijanski sistem. To su mjeseci koji orbitiraju na tačno istoj udaljenosti kao drugi susjedni mjesec, ali na takvoj udaljenosti od drugoga mjeseca tako da se ne mogu nikada sudariti. Tetija ima dva dva mala koorbitalna mjeseca Telesto i Kalipso, a i Diona ima dva Helenu i Polideuka. Sva četiri ova mjeseca orbitiraju u većim lunarnim Lagrangeovim tačkama, tj. po jedan u svakoj tački.

Vanjski veliki mjeseci

Svi najveći Saturnovi mjeseci orbitiraju iza njegovog E prstena, te se stoga mogu smatrati zasebnom grupom. To su Rea, Hiperion (koji je relativno mali i nepravilnog oblika), Titan i Japet.

Inuitska grupa

U inuitsku ili eskimsku grupu spadaju četiri vanjska mjeseca koji su dovoljno slični po svojim udaljenostima od Saturna i po orbitalnim inklinacijama (nagibima orbita) tako da se mogu smatrati zasebnom grupom. To su: Kivijuk, Idžirak, Palijak i Sijarnak.

Skandinavska grupa

U skandinavsku ili nordijsku grupu spada sedam vanjskih mjeseca dovoljno sličnih udaljenosti od Saturna i orbitalne inklinacije tako da se mogu smatrati zasebnom grupom. To su: Feba, Skati, Narvi, Mundilfari, Sutungr, Trimr i Imir. Svi ovi mjeseci orbitiraju u retrogradnom pravcu.

Keltska grupa

U keltsku ili galsku grupu spadaju tri vanjska mjeseca dovoljno sličnih udaljenosti od Saturna i orbitalne inklinacije tako da se mogu smatrati zasebnom grupom. To su Albioriks, Erijapo i Tarvos.

Napomena u vezi s imenima uredi

Neki asteroidi dijele ista imena s Saturnovim mjesecima: 55 Pandora, 106 Diona, 577 Rea, 1809 Prometej, 1810 Epimetej i 4450 Pan.

Reference uredi

^ "Solar System Exploration Planets Saturn: Moons: S/2009 S1". NASA. Pristupljeno 17. 1. 2010.
^ Sheppard, Scott S. "The Giant Planet Satellite and Moon Page". Departament of Terrestrial Magnetism at Carniege Institution for science. Pristupljeno 28. 8. 2008.

Vanjski linkovi uredi

Commons ima datoteke na temu: Saturnovi prirodni sateliti

[Saturn62-1] "Solar System Exploration Planets Saturn: Moons: S/2009 S1". NASA. Pristupljeno 17. 1. 2010.

[shep-main-2] Sheppard, Scott S. "The Giant Planet Satellite and Moon Page". Departament of Terrestrial Magnetism at Carniege Institution for science. Pristupljeno 28. 8. 2008.

[1]

[2]