Roger Apéry (14. novembar 1916. – 18. decembar 1994. godine) je bio grčko-francuski matematičar, najpoznatiji po Apéryjevom teoremu, koji govori da je ζ(3) iracionalan broj,[1] gdje ζ označava Riemannovu zeta funkciju.

Roger Apéry
Rođenje14. novembar 1916.
Rouen, Francuska
Smrt8. decembar 1994. (78. godina)
Caen, Francuska
PrebivališteFrancuska Francuska
NarodnostFrancuska Francuz
PoljeMatematika
InstitucijaUniverzitet u Caenu
Poznat(a) poApéryjev teorem
Univerzitet na kojem je radio Apéry

Apéry je rođen u Rouenu 1916. godine kao sin francuske majke i grčkog oca. Nakon studija u École normale supérieure (prekinuto pošto je bio zarobljenh u Drugom svjetskom ratu), dobio je posao predavača u Rennesu. 1949. godine, postao je profesor na Univerzitwtu u Caenu, gdje je ostao sve do penzije. Umro je u Caenu, nakon duge bolesti 1994. godine.

1979. godine, šokirao je matematički svijet sa svojim neočekivanim dokazom iracionalnosti sume recipročnih kubova cijelih brojeva ζ(3). Pokazatelj težine ovog problema je taj, da za druge neparne stepene, ovaj problem ostao je neriješen. Ipak, mnogi matematičari su radili na, tzv., Apéryjevom nizu kako bi pronašli alternativne dokaze koji bi se mogli primijeniti na ostale neparne stepene (F. Beukers, A. van der Poorten, M. Prevost, K. Ball, T. Rivoal, Wadim Zudilin i ostali).

Apéry je bio aktivan u politici, te je na nekoliko godina u 60tim bio predsjednik Calvadoske radikalne stranke. Napustio je politiku nakon reformi koje je napravio Edgar Faure nakon revolucije 1968. godine, kada je shvatio da univerzitetski život ide protiv tradicije, koju je on uvijek podržavao.

Reference uredi

  1. ^ "Roger Apéry - Biography". Maths History (jezik: engleski). Pristupljeno 2023-10-15.

Vanjski linkovi uredi