Python (programski jezik)
Python jest programski jezik visokog nivoa opće namjene. Podržava imperativni, objektno-orijentisani i funkcionalni stil programiranja. Sintaksa jezika omogućava pisanje veoma preglednih programa. Jezik se brzo i lako uči. Programi pisani u Pythonu se najčešće interpretiraju. Uz interpretator se obično isporučuje i veoma razvijena standardna biblioteka [6] modula.
| Python | |
|---|---|
 | |
| Programska Paradigma | Višestruka: funkcionalno, imperativno, objektno orijentisano, refleksivno |
| Pojavio se | 1990 |
| Tvorac | Guido van Rossum |
| Razvijač | Python Software Foundation |
| Sistem tipovanja | Duck, dinamičko |
| Dijalekti | Cython, RPython, Starlark[1] |
| Utjecali | ABC, ALGOL 68, APL, C, C++, CLU, Dylan, Haskell, Icon, Java, Lisp, Modula-3, Perl, Standard ML |
| Utjecao na | Apache Groovy, Boo, Cobra, CoffeeScript,[2] D, F#, Genie,[3] Go, JavaScript,[4][5] Julia, Nim, Ring, Ruby, Swift |
Python je krajem 1980-ih[7] osmislio Guido van Rossum u Centrum Wiskunde & Informatica (CWI) u Nizozemskoj kao nasljednika jezika ABC.[8]
Primjeri programiranja u Pythonu uredi
Hello World program:
print("Hello, world!")
Program za parne i neparne brojeve:
broj = int(input("Unesite neki broj: "))
if broj % 2 == 0:
print("Uneseni broj je paran!")
else:
print("Uneseni broj je neparan!")
Program da se uneseni brojevi spoje u jednu listu (array):
lista = []
broj = int(input())
for i in range(0, broj):
element = int(input())
lista.append(element)
print(lista)
Program da se izračuna površina kruga:
import math
poluprecnik = float(input("Unesite dužinu poluprečnika: "))
#Napomena: poluprečnik na kvadrat se može napisati i kao pow(poluprecnik, 2), ali radi efikasnosti, predlaže se ova opcija => (poluprecnik**2)
povrsinaKruga = poluprecnik**2 * math.pi
print("Površina kruga iznosi: ", povrsinaKruga, "metara na kvadrat")
Reference uredi
- ^ "Starlark Language". Pristupljeno 25. 5. 2019.
- ^ "CoffeeScript borrows chained comparisons from Python".
- ^ "Genie Language - A brief guide". Pristupljeno 28. 12. 2015.
- ^ "Perl and Python influences in JavaScript". www.2ality.com. 24. 2. 2013. Pristupljeno 15. 5. 2015.
- ^ Rauschmayer, Axel. "Chapter 3: The Nature of JavaScript; Influences". O'Reilly, Speaking JavaScript. Arhivirano s originala, 26. 12. 2018. Pristupljeno 15. 5. 2015.
- ^ "Node.js vs Python: Which backend technology to choose in 2021?". Insights on Latest Technologies - Simform Blog (jezik: engleski). 19. 2. 2021. Pristupljeno 3. 6. 2021.
- ^ Venners, Bill (13 January 2003). "The Making of Python". Artima Developer. Artima. Retrieved 22 March 2007.
- ^ van Rossum, Guido (29 August 2000). "SETL (was: Lukewarm about range literals)". Python-Dev (Mailing list). Retrieved 13 March 2011.
Izvori uredi
- "Python for Artificial Intelligence". Wiki.python.org. 19. 7. 2012. Arhivirano s originala, 1. 11. 2012. Pristupljeno 3. 12. 2012.
- Paine, Jocelyn, ured. (august 2005). "AI in Python". AI Expert Newsletter. Amzi!. Arhivirano s originala, 26. 3. 2012. Pristupljeno 11. 2. 2012.
- "PyAIML 0.8.5 : Python Package Index". Pypi.python.org. Pristupljeno 17. 7. 2013.
- Russell, Stuart J.; Norvig, Peter (2009). Artificial Intelligence: A Modern Approach (3rd izd.). Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall. ISBN 978-0-13-604259-4. Nepoznati parametar
|lastauthoramp=zanemaren (prijedlog zamjene:|name-list-style=) (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Dalje čitanje uredi
- Downey, Allen B. (maj 2012). Think Python: How to Think Like a Computer Scientist (Version 1.6.6 ed.). ISBN 978-0-521-72596-5.
- Wesley, J. Chun (2014). "Python: programiranje aplikacija prevod 3. izdanja". Mikro knjiga.
Vanjski linkovi uredi
- Službeni sajt
- Python (programski jezik) na Curlie
- Uvod u Python
- Python na Wikibooks — engleski jezik