Prizma je poliedar kome su dvije strane dva podudarna i paralelna mnogougla. Ti podudarni i paraleni mnogouglovi nazivaju se baze prizme.Baze prizme leže u dvije paralelne ravni. Ako su svi bočni bridovi normalni na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni mnogougaonici.

Heksagonalna prizma

Ako su baze paralelogrami onda se prizma naziva paralelopiped i ima šest strana. Specijalni slučajevi paralelopipeda su

Visina h prizme je dužina normale koja je spuštena iz bilo koje tačke jedne baze na ravan druge baze.

Formule uredi

Zapremina uredi

Zapremina prizme računa se po formuli

 

Za kocku ona glasi V = a3

A za trostranu glasi

 

Za kvadar V= abc ( c = h)

Zapremina prizme čija je osnova n-strani pravilan mnogougao sa dužinom stranice s je

 

Površina uredi

 

 

M je omotač

Za kocku ona glasi P = 6 a2.

Mala dijagonala ( dijagonala osnove) je  

Velika dijagonala je   Površina dijagonalnog presjeka se računa po formuli

 

Za kvadar P= 2 (ab + ac + bc)

Mala dijagonala je  

Velika dijagonala je  

Dijagonalni presjek je pravougaonik površine  

A za trostranu glasi