Razlika između verzija stranice "Optika"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
Šta je ovo "Pages using invalid self-closed HTML tags"? |
||
Red 257:
Svjetlost reflektirana od sjajnih prozirnih materijala djelomično je ili potpuno polarizirana, osim kad je svjetlost okomita na površinu. Upravo je ovaj efekt omogućio matematičaru Étienne-Louisu Malusu da izvrši mjerenja koja su mu omogućila da razvije prve matematičke modele za polariziranu svjetlost. Polarizacija se dešava kad je svjetlost rasijana u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. Rasijana svjetlost proizvodi svjetlinu i boju na vedrom [[nebo|nebu]]. Ova djelomična polarizacija rasijane svjetlosti može se iskoristiti upotrebom polarizirajućih filtera da se zatamni nebo na [[Nauka fotografije|fotografijama]]. Optička polarizacija uglavnom je važna u [[hemija|hemiji]] zbog [[kružni dihroizam|kružnog dihroizma]] i optičke rotacije ("''kružne dvolomnosti''"), koju ispoljavaju [[optička aktivnost|optički aktivne]] ([[hiralnost (hemija)|hiralne]]) molekule.<ref name=hecht/>
== Savremena optika ==
Obuhvata područja optičke nauke i inženjerstva, koja su postala popularna u 20. stoljeću. Ova područja optičke nauke obično se odnose na elektromagnetna ili kvantna svojstva svjetlosti, ali uključuju i druge teme. Glavna podoblast savremene optike, [[kvantna optika]], bavi se kvantnomehaničkim svojstvima svjetlosti. Ona nije samo teoretska; neki moderni uređaji, kao što su laseri, imaju princip rada koji zavisi od kvantne mehanike. Detektori svjetlosti, kao što su [[fotomultiplikator]]i i [[elektromultiplikator]]i, reagiraju na pojedinačne fotone. Elektroničke [[fotomatrica|fotomatrice]], poput [[CCD-senzor]]a, ispoljavaju [[statički šum]] koji odgovara statistici pojedinačnih fotonskih događaja. [[Svijetleća dioda|Svijetleće diode]] i [[Solarna ćelija|fotonaponske ćelije]], također, ne mogu se objasniti bez kvantne mehanike. U proučavanju ovih uređaja kvantna optika često se preklapa s [[kvantna elektronika|kvantnom elektronikom]].<ref>[[Daniel Frank Walls|D. F. Walls]], G. J. Milburn, ''Quantum Optics'', "Springer", 1994.</ref>
Specijalistička područja optičkih istraživanja uključuju proučavanje toga kako svjetlost međusobno djeluje sa specifičnim materijalima u smislu [[kristalooptika|kristalooptike]] ili [[metamaterijal]]a. Druga istraživanja fokusiraju se na fenomenologiju elektromagnetnih talasa u smislu [[optički vrtlog|singularne]], [[neslikovna optika|neslikovne]], [[nelinearna optika|nelinearne]] i [[statistička optika|statističke optike]], te [[radiometrija|radiometrije]]. Osim toga, [[računarsko inženjerstvo|računarski inženjeri]] zainteresirali su se za [[fotonsko integrirano kolo|integriranu optiku]], [[mašinski vid]] i [[optičko računanje|fotonsko računanje]] kao moguće komponente "sljedeće generacije" računara.<ref>{{cite book|author=Alastair D. McAulay|title=Optical computer architectures: the application of optical concepts to next generation computers|url=https://books.google.com/books?id=RuRRAAAAMAAJ|accessdate=12. 7. 2012|date=16. 1. 1991|publisher=Wiley|isbn=978-0-471-63242-9}}</ref>
Danas se nauka koja se bavi samo optičkim pojavama zove optička nauka ili [[optička fizika]] kako bi se razlikovala od primijenjenih optičkih nauka, koje se zajednički nazivaju [[optičko inženjerstvo]]. Među istaknute podoblasti optičkog inženjerstva spadaju [[rasvjeta|osvjetljivačko inženjerstvo]], [[fotonika]] i [[optoelektronika]], s praktičnim primjenama kao što su [[dizajn leća]], [[izrada i testiranje optičkih komponenti]] i [[obrada slike]]. Nekā se od ovih polja preklapaju, s nejasnim granicama između predmetnih termina koji imaju nešto malo drugačije značenje u različitim dijelovima svijeta i različitim granama industrije. Profesionalna zajednica istraživača u nelinearnoj optici razvila se u posljednjih nekoliko decenija zahvaljujući napretku u [[laser|laserskoj tehnologiji]].<ref>{{cite book|title=The principles of nonlinear optics|author=Y. R. Shen|publisher=Wiley-Interscience, New York |year = 1984 |isbn = 0-471-88998-9}}
</ref>
== Reference ==
| |||