Podudarnost (geometrija)
U geometriji dvije figure su identične ako imaju istu veličinu i oblik.
Dvaskupa tačaka su podudarna ako postoji preslikavanje kojim se taj skup preslikava u drugi skup, a da se pri tom ne mijenja veličina i oblik.
Podudarnost se označava sa
U osnovnoj geometrije riječ jednako često se koristi umjesto podudaran.[1] Podudaran ima značenje:
Aksiome podudarnosti uredi
Aksiome podudarnosti opisuju osnovne karakteristike relacije podudarnosti parova tačaka. Ovu relaciju uvodimo kao polazni pojam.
- Aksiom 1
Ako je i , tada je i .
- Aksiom 2
Za svake dvije tačke i je .
- Aksiom 3
Ako je i tada je
- Aksiom 4
Ako su C i C' tačke otvorenih duži AB i A'B', takve da je i , tada je i
- Aksiom 5
Ako su A i B dvije tačke i CX poluprava tada na toj polupravoj postoji tačka D takva da je
- Aksiom 6
Ako su A, B, C tri nekolinearne tačke i tačke ruba neke poluravni , takve da je tada u toj poluravni postoji jedinstvena tačka C' takva da je i
- Aksiom 7
Ako su A, B, C i A', B', C' dvije trojke nekolinearnih tačaka i D i D' tačke polupravih BC i B'C' takve da je , , i , tada je i
Relacija podudarnosti parova tačaka je relacija ekvivalencije.
- relacija je refleksivna.
- Neka je [ ] => relacija je simetrična
- i [slijedi na osnovu simetričnosti]
- Teorema 1
Ako su A i B dvije tačke i CX poluprava tada na toj polupravoj postoji jedinstvena tačka D takva da je '
- Teorema 2
Ako su A,B,C tri razne tačke prave p i A',B' dvije tačke prave p' takve da je , tada postoji jedinstvena tačka C' takva da je A',B' i .
Pri tome, tačka C' pripada pravoj p' i:
- ako je , tada je
- ako je ako je , tada je
- ako je ako je , tada je
- Definicija 1
Kažemo da je uređena n-torka tačaka podudarna sa n- torkom u oznaci
ako je za svako
- Definicija 2
Neka su A i B dvije razne tačke neke ravni . Skup svih tačaka te ravni takvih da je ,naziva se krug, u oznaci , sa centrom A i čiji je poluprečnik duž AB.
Podudarnost duži uredi
Ako su dvije duži AB i CD su podudarne označavamo sa ,
- Teorema 3
,
- Definicija 3
Tačka S je središte duži ako pripada toj duži i važi
- Teorema 4
Za svaku duž postoji jedinstveno središte.
- Definicija 4
Duž AB je manja od duži CD u oznaci AB < CD ako unutar duži CD postoji tačka E takva da je AB ≅ CE. Takođe u tom slučaju kažemo i da je duž CD veća od duži AB u oznaci CD > AB.
- Definicija 5
Duž EF jednaka je zbiru duži AB i CD u oznaci EF = AB + CD ako unutar duži EF postoji tačka G takva da je AB≅EG CD ≅GF.
Na isti način definišu se razlika, proizvod duži i prirodnog broja, proizvod duži iracionalnog broja
Podudarnost uglova, pravi uglovi, relacija normalnosti pravih uredi
Dva konveksna ili konkavna ugla i su podudarna ako i samo ako na kracima i , redom postoje tačke takve da je: ).
- Teorema 5
- Unakrsni uglovi su međusobno podudarni.
- Za svaki ∠pq i svaku polupravu p' neke ravni, postoji u poluravni određenoj pravom koja sadrži p', jedinstvena poluprava q' takva da ∠pq ≅ ∠p'q'.
- Teorema 6
Svaki ugao ima jedinstvenu bisektrisu
- Definicija 5
Ugao AOB je manji od ugla CSD u oznaci ako unutar ugla CSD postoji poluprava SE takva da je . U tom slučaju kažemo ia je ugao CSD veći od ugla AOB u oznaci .
- Definicija 6
Uglom dviju mimoilaznih pravih p i q u prostoru nazivamo ugao što ga određuju njima paralelene prave a i b koje se sjeku u nekoj tački O. Specijalno, ako je ugao dviju mimoilaznih pravih u prostoru prav, tada kažemo da su prave i q normalne među sobom, i simbolički označavamo sa
- Teorema 7
- Ugao podudaran nekom pravom uglu takođe je prav.
- Pravi uglovi su među sobom podudarni.
- Postoji jedna i samo jedna prava koja siječe svaku od dvije mimoilazne prave a i b pod pravim uglom.
Podudarnost mnogouglova uredi
Dva podudarna mnogougla imaju isti broj stranica i vrhova.[2]
Dva mnogougla sa n strana podudarna su ako i samo ako svaki od njih ima odgovarajuće stranice i uglove jednake, odnosno ako postoji izometrija takva da je A = A1.
Vrhovi jednog mnogougla preslikavaju se na vrhove drugog. Kod podudarnih mnogouglova svaka dva odgovarajuća ugla i svake dvije odgovarajuće stranice jednaki su.
Dijagonale povučene iz ugla prvog mnogougla i odgovarajućeg ugla drugog mnogougla dijele te mnogouglove na podudarne trouglove. Kod dva podudarna petougla imamo:
AB = A1B1
BC = B1C1
CD = C1D1
DE = D1 E1
EA = E1A1.
Podudarnost nekih pravilnih četveuglova uredi
- Dva paralelograma su podudarna ako su im podudarne dvije susjedne ivice i jedan ugao.
- Dva pravougaonika su podudarna ako su im podudarne dvije susjedne ivice.
- Dva romba su podudarna ako su im podudarne jedna ivica i jedan ugao
- Dva kvadrata su podudarna ako su im podudarne stranice.
Podudarnost trouglova uredi
Dva trougla su podudarna ako su njihove odgovarajuće stranice jednake dužine,odgovarajući uglovi jednake veličine. Da su dva trougla ABC i DEF podudarni zapisujemo
Određivanje podudarnostosti uredi
- SUS
Dva trougla su podudarna ako su dvije ivice i njima zahvaćeni ugao jednog trougla podudarni sa odgovarajućim ivicama i uglovima drugog trougla, tj:
- SSS
Dva trougla su podudarna ako su im odgovarajuće ivice podudarne, tj.
Dokaz:
Neka su ABC, A'B'C' dva trougla takva da je . Tada su i odgovarajući parovi tačaka podudarni tj.
Postoji izometrija te ravni, koja tačke A,B,C preslikava redom u tačke A', B', C'. Izometrije čuvaju raspored, pa se odgovarajuće ivice jednog trougla preslikavaju u odgovarajuće ivice drugog trougla. Izometrija preslikava trougao ABC u trougao A'B'C', pa je
- USU
Dvatrougla su podudarna ako su jedna ivica i na njoj nalegli uglovi jednog trougla podudarni sa odgovarajućom ivicom i odgovarajućim uglovima drugog trougla, tj:
- SSU
Dva trougla su podudarna ako su dvije ivice i ugao naspram jedne od njih jednog trougla podudarni sa odgovarajućim stranicama i odgovarajućim uglom drugog trougla [3]
Izvori uredi
Commons ima datoteke na temu: Podudarnost (geometrija) |