Papa Siksto I

sedmi Papa Katoličke Crkve

Siksto I je bio sedmi papa, nasljednik Aleksandra I , od 117. ili 119. do 126. ili 128. godine.

Papa

Siksto I
Pontifikat od117. ili 119.
Pontifikat do126. ili 128.
PrethodnikPapa Aleksandar I
NasljednikPapa Telesfor
Lični podaci
RođenjeSixtus ili Xystus
???
Rim, Italija
Smrt126. ili 128.
Rim, Italija

Biografija uredi

Bio je sin Rimljanina imenom Pastor, iz područja Via Lata. Ime Sikst (lat. Xystus) vjerovatno je grčkog porijekla.[1]

Prema Liberijevu katalogu papa, bio je rimski biskup u doba cara Hadrijana, „a consulatu Nigri et Aproniani usque Vero III et Ambibulo“, "od konzulata Nigrova i Apronijanova, do onog Vera III i Ambibula", to jest od 117.-126.

Historičar Euzebije Cezarejski, međutim, u dva svoja spisa donosi i dvije hronologije. U Chroniconu kaže da je ovaj bio papa od 114. do 124, a u djelu Historia ecclesiastica kaže da mu je pontifikat trajao od 114. do 128. U svakom slučaju, stručnjaci se slažu da je bio papa oko deset godina.

Prema zbirci Liber pontificalis, za svog je pontifikata donio tri važne odluke:

  • niko, osim onoga koji predvodi liturgiju, ne smije za vrijeme posvete dodirivati kalež i patenu;
  • biskupi koji su pohodili Svetu stolicu, po povratku u svoju dijecezu moraju pokazati apostolsko pismo kojim se potvrđuje njihovo puno zajedništvo s Petrovim nasljednikom;
  • nakon predslovlja u misi, svećenik mora zajedno sa narodom recitovati Sanctus.
 
Bista-relikvijar pape Siksta iz 1596. g. na Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti “Zlato i srebro Zadra” u crkvi sv. Marije u Zadru

U doba njegova papinstva pojavljuju se vjerovatno prve razlike u odnosu na istočne Crkve. Naime, zapadna je Crkva tada već slavila Uskrs, a na istoku taj običaj još nije bio poznat. Pripisane su mu dvije poslanice o nauku o Presvetom Trojstvu (nauk) i o primatu biskupa Rima, koje su se međutim pokazale apokrifnima.

Prema jednoj legendi Siksto I je poslao prvog misionara, biskupa Pelegrina, u Galiju.

Po smrti pokopan je u Bazilici svetog Petra u Rimu. Različiti katalozi papa i martirologiji navode ga kao mučenika, no budući da nema o tome ni dokaza ni dodatnih pojedinosti, i sama ga je Katolička Crkva isključila iz popisa obaveznih spomendana.

Reference uredi

  1. ^ George L. Williams (2004). Papal Genealogy: The Families and Descendants of the Popes. McFarland. str. 9. ISBN 9780786420711.