Pantanal
Pantanal (portugalski pântano - "močvara") je prirodna regija koja obuhvata najveće tropsko močvarno područje na svijetu. Nalazi se uglavnom u brazilskoj saveznoj državi Mato Grosso do Sul, ali se proteže i u državi Mato Grosso i dijelovima teritorije Bolivije i Paragvaja. Prostire se na površini od oko 140.000 do 195.000 km2. Unutar ovog područja postoje razni subregionalni ekosistemi, svaki sa svojim hidrološkim, geološkim i ekološkim karakteristikama.[1][2]
Geografija uredi
Pantanal se nalazi u centralnom dijelu Južne Amerike, na tromeđi Brazila, Bolivije i Paragvaja, najvećim dijelom u Brazilu. Predstavlja ogromnu, blago nagnutu ravan u koju se slijevaju rijeke iz okolnih brdskih područja. Omeđena je suhim šumama Chiquitano na zapadu i sjeverozapadu, suhim šumama Gran Chaco na jugozapadu i vlažnim šumama na jugu. Savana Cerrado se prostire na sjeveru, istoku i jugoistoku. Prosječne godišnje padavine iznose od 1.000-1.400 mm. Prosječna temperatura je 25 °C ali može varirati i u području između 0 i 40 °C. Najveća rijeka je Paragvaj.
Flora uredi
Biljni svijet u Pantanalu, često nazivan i "Pantanal kompleks", je mješavina biljnih zajednica tipičnih za različite okolne regije i sadrže biljke vlažnih tropskih amazonskih prašuma, polusušne šumske biljke tipične za sjeveroistok Brazila, biljke brazilske savane Cerrado kao i biljke savane Chaco, koja se prostire u susjednoj Boliviji i Paragvaju. Šume se obično javljaju na većim nadmorskim visinama dok travnjaci pokrivaju sezonski poplavljena područja. Ekosistem Pantanala je dom za oko 3.500 poznatih biljnih vrsta.
Fauna uredi
Ekosistem Pantanal se također smatra domom za oko 463 vrsta ptica, 269 vrsta riba, 236 vrsta sisara, 141 vrsta gmizavaca i preko 9000 različitih podvrsta beskičmenjaka.[3][4]
Među najrjeđim životinjama koje nastanjuju močvarna područja su: močvarni jelen (Blastocerus dichotomus) i divovska vidra (Pteroneura brasiliensis). Dijelovi Pantanala su također dom za neke ugrožene vrste: ptice Hijacintne are (Anodorhyncus hyacinthinus) (ugrožene zbog krivolova), krunastog usamljenog orla, grivastog vuka (Chrysocyon brachyurus), divljeg psa (Speothos venaticus), južnoameričkog tapira (Tapirus terrestris) i gigantskog mravojeda (Myrmecophaga tridactyla). Zajedničke vrste u Pantanalu uključuju i kapibaru (Hydrochoerus hydrochaeris) i Jakarskog kajmana (Caiman yacare). Pantanal je dom jedne od najvećih populacija jaguara (Panthera onca) Zemlji.
Pored kajmana, u Pantanalu su zastupljeni i sljedeći reptili: žuta anakonda (Eunectes notaeus), zlatni tegu (Tupinambis teguixin), crvenonoga kornjača (Geochelone carbonaria) i zelena iguana (Iguana iguana).
Reference uredi
- ^ McClain, Michael E. (2002). The Ecohydrology of South American Rivers and Wetlands. International Association of Hydrological Sciences. ISBN 1-901502-02-3. Retrieved 2008-08-31.
- ^ Susan Mcgrath, photos by Joel Sartore, Brazil's Wild Wet, National Geographic Magazine, August 2005
- ^ Junk, Wolfgang J.; Brown, Mark; Campbell, Ian C.; Finlayson, Max; Gopal, Brij; Ramberg, Lars; Warner, Barry G. (29. 9. 2006). "The comparative biodiversity of seven globally important wetlands: a synthesis". Aquatic Sciences. 68 (3): 400–414. doi:10.1007/s00027-006-0856-z. ISSN 1015-1621.
- ^ Keddy, Paul; Fraser, Lauchlan (2005). The World's Largest Wetlands: Ecology and Conservation. Cambridge University Press. Pristupljeno 31. 8. 2008.[mrtav link]
Vajski linkovi uredi
- Službena stranica Arhivirano 8. 7. 2017. na Wayback Machine