Republika Palau je arhipelaška država u Pacifiku jugoistočno od Filipina. Jedna je od najmlađih i najmanjih svjetskih država. Palau ima poseban odnos udružene države (engleski: associated state) sa SAD-om.

Republika Palau
Beluu er a Belau
Zastava Palaua
Zastava
HimnaBelau loba klisiich er a kelulul
(Naš Palau)
Položaj Palaua na karti
Položaj Palaua
Glavni grad Ngerulmud
Službeni jezik Engleski, palauanski, japanski
Državno uređenje  
• Predsjednik
Surangel Whipps Jr.
• Predsjednik vlade
Surangel Whipps Jr.
Zakonodavstvo  
Nezavisnost 1. oktobar 1994. 
Površina
• Ukupno
459 km2 (180)
• Vode (%)
zanemarljiv
Stanovništvo
• Ukupno
21.431 (224)
46.7/km2 
Valuta Američki dolar
Vremenska zona UTC+9
Pozivni broj +680
Internetska domena .pw

Samostalnost je stekla 1994. godine, nakon što je okončan mandata Starateljskog vijeća Ujedinjenih naroda, kojeg su vršile SAD.

Glavni grad Palaua od 7. oktobra 2006. godine je Ngerulmud, koji je postao sjedište vlade, umjesto dotadašnjeg glavnog grada Korora.

Historija uredi

Prvi stanovnici Palaua, bili su vjerovatno s područja današnje Indonezije, a nastanili su ostrva oko 1000-te godine p. n. e. Španski istraživač Ruy López de Villalobos, (između ostalog zaslužan za imenovanje Filipina po španskom kralju Filipu II), otkrio je ova ostrva 1543. godine te ih je priključio Španskom kolonijalnom Carstvu. Pokrštavanje stanovništva ostrva započelo je 1710. godine, a proces pokrštavanja započeo je misionar Padilla. Prvi Evropljani počeli su se trajno nastanjivati na ostrvima tek u 18. vijeku, gdje su počeli trgovati. Španija je kolonizirala ostrva tek krajem 19. vijeka, a 1899. godine prodala ih je Njemačkoj, zajedno s ostatkom Karolinških ostrva.

Japan je zauzeo ostrva tokom Prvog svjetskog rata, a službeno su mu dodijeljeni Versajskim ugovorom 1919. godine. Japanska uprava trajala je sve do 1944. godine. Od 1947. Godine Palau je, zajedno s Karolinškim ostrvima, bio pod starateljstvom UN-a, a starateljstvo su u njegovo ime vršile SAD.

Godine 1979. stanovništvo Palaua je na referendumu odbilo ulazak u sastav Savezne Države Mikronezije, već su 1981. godine izabrali put ka nezavisnosti. Prvi predsjednik bio je Haruo Remeliik, na kojeg je 1985. godine izvršen atentat, dok je drugi predsjednik, Lazarus Salii, izvršio samoubistvo 1988. godine. 1994. godine Palau je postao samostalna i nezavisna država, a iste je godine primljen u članstvo UN-a.

Vanjski linkovi uredi