Odiseja

grčki ep

Odiseja (grčki Ὀδύσσεια, Odýsseia, doslovno: Pjesma o Odiseju), jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru. Nastala je nedugo nakon Ilijade, vjerovatno oko 725. p.n.e. Aleksandrijski filolozi podijelili su Odiseju u 24 pjevanja prema broju slova u grčkom alfabetu. Sastoji se od 12 110 heksametara.

John William Waterhouse: Odisej i Sirene

Okosnica priče je Odisejeva desetogodišnja borba za povratak na rodnu Itaku nakon Trojanskog rata. Dok se Odisej bori protiv mističnih stvorenja i suočava se s gnjevom bogova, njegova žena Penelopa i njegov sin Telemah odbijaju prosce koji se bore za Penelopinu ruku i Itakin tron dovoljno dugo dok se Odisej vrati kući. Ispripovijedana radnja obuhvaća oko šest nedjelja, uz česta zahvaćanja iz ranijih dijelova prije početka priče.[1]

Opis uredi

Ep otpočinje vijećanjem bogova koji zaključuju da je prošlo deset godina nakon pada Troje te da se Odisej, kojega na otoku Ogigiji zadržava nimfa Kalipsa, napokon može vratiti kući. S Olimpa se priča premješta na Itaku, gdje se Odisejev sin Telemah, uz pomoć božice Atene, odlučuje raspitati o očevoj sudbini (pjevanja 1–4). U međuvremenu Kalipsa na Zeusovu zapovijed pušta Odiseja, koji nakon velikih iskušenja na moru dospijeva na Sheriju, u zemlju Feačana (5). Ondje ga na obali otkriva kraljeva kći Nauzikaja, te je zahvaljujući njoj gostoljubivo primljen na tamošnjem dvoru (6–8). Odisej domaćinima pripovijeda što mu se dogodilo nakon pada Troje: o sukobu s Kikoncima, boravku kod Lotofaga i obračunu s divom Polifemom (9); o susretu s bogom vjetrova Eolom i njegovu kobnom daru, o ljudožderima Lestrigoncima koji su mu uništili jedanaest od dvanaest brodova, o dolasku na otok Eeju, gdje ga je zasužnjila čarobnica Kirka, a njegove drugove pretvorila u svinje (10). Na Kirkin nagovor spustio se Odisej u podzemlje kako bi od vrača Tirezije doznao kakve su mu prilike kod kuće i kako se može sigurno vratiti (11). Ploveći prema Itaci, uspijeva izmaknuti zamamnomu pjevu sirena, Scili i Haribdi, ali zbog neopreznosti drugova, koji su uvrijedili boga Helija, brod strada u oluji i jedino Odisej dopliva živ na Kalipsinu Ogigiju (12). Završetak Odisejeve priče podudara se tako s početnom epizodom epa.

Feačani ga potom prebacuju na Itaku, a Atena ga iz opreza preruši u prosjaka (13). Od vjernoga svinjara Eumeja doznaje za obijesno ponašanje prosaca; otkriva se sinu Telemahu i zajedno s njim smišlja obračun s uljezima (14–16). Nakon dvadesetogodišnjeg izbivanja u rodnom ga domu prepoznaje pas Arg, no zbog prosjačkoga ruha izložen je uvrjedama i fizičkim napadima (17–18). Penelopa objavljuje da će se udati za onoga koji uspije iz Odisejeva luka odapeti strijelu kroz uške dvanaest nanizanih sjekira (19). Nakon jalovih pokušaja prosaca, Odisej s lakoćom ispuni taj zadatak; uz pomoć sina i vjernih pomoćnika obračuna se sa zlostavljačima, te potom uz Ateninu pomoć spriječi nastavak nereda na Itaci (20–24).

Velik dio Odiseje ispričan je na usta likova, ponajprije naslovnoga junaka, koji je tako u povlaštenu položaju da ponudi svoju verziju zbivanja. U odnosu prema pripovjednoj strategiji Ilijade krupna je novina i to da se opsežni odsječci priče pripovijedaju naknadno, izvan pretpostavljena kronološkoga slijeda. Za razliku od plošne ratničke etike Ilijade, likovi u Odiseji pokazuju veću moralnu raznolikost. U njoj bogovi nisu iracionalno svrstani uz sukobljene strane; njihove intervencije u zemaljska zbivanja posljedica su općerazumljive, gdjekad i jasno obrazložene moralne prosudbe, bila riječ o kazni ili o nagradi.[2]

Sadržaj uredi

 
John Flaxman: Odisej i Polifem
 
John Flaxman: Odisej i Kirka
 
John Flaxman: Odisej i Sirene
 
John Flaxman: Odisej i Skila
 
John Flaxman: Odisej i Leukoteja
 
John Flaxman: Odisej i Alkinoj
 
John Flaxman: Odisej i Demodok
 
John Flaxman: Odisej na Itaki
  • I. pjevanje:

Pjesnik na uvodi u radnju in medias res govoreći kako bogovi odlučuju da je vrijeme da se Odisej vrati kući, pošto je deset godina bio zatočen na ostrvu s nimfom Kalipsom. Atena odlučuje posjetiti njegova sina Telemaha na Itaki.

  • II. pjevanje:

Atena se pojavljuje u liku Mentora i govori Telemahu kako osjeća da će mu se otac uskoro vratiti te ga ohrabruje. Prosci nemilosrdno troše Odisejev imetak i nestrpljivo čekaju da Penelopa izabere supružnika budući da svi smatraju kako je Odisej odavno mrtav. Penelopa ih je godinama varala govoreći kako će se udati čim satka tkaninu za mrtvoga muža. No, ona je svake noći uništavala ono što bi danju satkala. Na posljetku se za to saznalo te prosci žele da se odluči.

  • III. pjevanje:

Telemah putuje na ostrvo Pil gdje mu kralj Nestor govori o sudbini mnogih junaka. Telemah zatim odlazi u Spartu posjetiti kralja Menelaja.

  • IV. pjevanje:

Menelaj govori Telemahu kako je saznao da je Odisej zarobljen na ostrvu s nimfom.

  • V. pjevanje:

Zeus šalje Hermesa, glasnika bogova, na ostrvo ka nimfi Kalipsi te joj govori kako joj bogovi naređuju da pusti Odiseja. Ona to nevoljko učini te otpravi Odiseja koji čamcem ode s ostrva. No, bog Posejdon uništi njegov čamac te Odisej jedva preživi.

  • VI. pjevanje:

Odiseja je na feničkoj obali probudio smijeh djevojaka u blizini. Bile su to Nausikaja, kraljeva kći i njene sluškinje. Ona mu govori kako da sretno stigne do kraljevih dvora.

  • VII. pjevanje:

Atena se pretvara u djevojčicu i vodi Odiseja do dvora kako ga niko ne bi vidio i raspitivao se.

  • VIII. pjevanje:

Kralj Alkinoj priređuje zabavu u Odisejevu čast. Uz gozbu je mladi pjevač pjevao o Trojanskome ratu, spominjući i Odisejeva junaštva, zbog kojih je Odisej gorko zaplakao nekoliko puta. Na posljetku kralj upita Odiseja tko je i zašto plače.

  • IX. pjevanje:

Odisej priča sve o svojim pustolovinama. Govori o tome kako je susreo kiklopa Polifema koji mi je pojeo dvojicu ljudi u njegovoj pećini. Na kraju su ga pobijedili tako što ga je Odisej oslijepio.

  • X. pjevanje:

Odisej priča dalje kako mu je bog Eol dao vreću. Njegovi su ljudi otvorili tu vreću ne znajući da su u njoj vjetrovi. Ti su ih vjetrovi vratili natrag odakle su došli. Tamo bivaju začarani od čarobnice Kirke koja njegove ljude pretvara u svinje. Hermes daruje Odiseju travu koja sprečava Kirku da pretvori Odiseja u svinju. Potom ona vraća njegovim prijateljima ljudsko obličje i pušta ih da odu, davši Odiseju uputu kako doći do Aherona i podzemnog svijeta.

  • XI. pjevanje:

U podzemnome svijetu Odisej razgovara s Tiresijom te sa svojom majkom i brojnim grčkim junacima poput Ahileja, Herakla i drugih. Tiresije mu govori kako mora proširiti štovanje boga Posejdona koji se ljuti na njega, jer je oslijepo njegova sina Polifema.

  • XII. pjevanje:

Zatim je uspio izbjeći sirene tako da je posada začepila uši, a on je bio privezan za jarbol te se nije mogao micati, inače bi ih očarala pjesma sirena pa bi se nasukali. Odisej nastavlja pripovijedati kako je plovio i prošao dvije nemani - Scilu i Haribdu. Zatim priča kako su stigli na ostrvo gdje je njegova posada ignorirala Odisejeva upozorenja i žrtvovala stoku boga Helija Hiperiona. Zeus se razljutio i munjom uništio Odisejev brod te je samo Odisej preživio.

  • XIII. pjevanje:

Odisej se vraća na Itaku. Atena mu pomaže i daje mu upute. On odlazi svome vjernome svinjaru, pošto ga je Atena pretvorila u prosjaka tako da ga niko ne može prepoznati.

  • XIV. pjevanje:

Svinjar Eumaj priča Odiseju o svome gospodaru. Odisej vidi kako mu je sluga vjeran sve te godine i obećava mu da će se Odisej vratiti.

  • XV. pjevanje:

Atena govori Telemahu kako ga prosci žele ubiti i nalaže mu da se vrati kući, davši mu upute. Istovremeno, Eumaj priča Odiseju o svojoj prošlosti.

  • XVI. pjevanje:

Telemah izbjegava zasjedu prosaca te, po Ateninim uputama, odlazi Eumaju gdje mu se Odisej razotkriva.

  • XVII. pjevanje:

Odisej se vraća u dvor te prosi hranu od prosaca kako bi vidio njihovu moralnost. Na ulazu ga je prepoznao njegov pas Arg koji od sreće umire.

  • XVIII. pjevanje:

Na dvoru se pojavljuje pravi prosac te se on i Odisej posvade i potuku, što su ostali prosci ohrabrivali. Odisej svlada prosjaka.

  • XIX. pjevanje:

Penelopa upita Odiseja zna li što o njenome mužu, on joj obeća da će se on vratiti, ali joj ne otkriva svoj identitet. Penelopa nalaže sluškinji da ga opere, a ona prepozna Odisejev ožiljak. Odisej joj nalaže da šuti i govori joj o svome naumu.

  • XX. pjevanje:

Penelopa sanja ružan san, ali je Atena umiruje. Sljedeće jutro Odisej traži znak, a Zeus pošalje munju iz vedra neba.

  • XXI. pjevanje:

Penelopa organizira streljačko takmičenje - udat će se za pobjednika. Iznesen je Odisejev luk, ali ga niko od prosaca ne može potegnuti, čak ni Antinoj, glavni među njima. Htjeli su odgoditi takmičenje, ali Odisej, prerušen kao prosjak, potegne luk i pošalje strijelu kroza sve sjekire.

  • XXII. pjevanje:

Odisej i Telemah ubijaju sve prosce.

  • XXIII. pjevanje:

Odisej otkriva Penelopi svoj identitet. Ona nije bila sigurna je li to istina te ga upita za njihov tajni znak. Naime, Odisejev je krevet napravljen od živa maslinova drveta i niko ga ne može pomaknuti, a samo je njih dvoje to znalo. Presretna mu se potom baci u naručje.

  • XXIV. pjevanje:

Duše prosaca silaze u Had. Odisej se otkriva ocu Laertu. Itačani se žele boriti s Odisejem jer je pobio prosce, ali Atena sprečava sukob i miri obje strane.

Reference uredi

  1. ^ Kragić, Bruno (glavni urednik). ""Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje"". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 20. 1. 2023.
  2. ^ Kragić, Bruno (glavni urednik). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 20. 1. 2023.

Djelo uredi


Reference uredi