Neolitska nalazišta u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini
Neolitska nalazišta u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini su skupina arheoloških lokaliteta čiji nalazi potvrđuju naseljenost i ovog područja u doba neolita. Istražen je manji broj lokalieta čiji su nalazi u Muzeju Republike Srpske (bivšem Muzeju Bosanske Krajine), u Muzeju u Doboju i Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Istraživanja su obavili Ćiro Truhelka, Đuro Basler i Alojz Benac, a u XXI vijeku Ivana Pandžić i Marc Van der Linden.
Zaključak je da na ovom području u neolitu nije postojala samostalna kulturna grupacija. Jedan dio sjeverozapadne Bosne usko je povezan uz sremsko-slavonsku neolitsku grupu koja je nazvana i bapsko-lenđelska dok drugi dio na području oko Doboja usko je povezan za matično područje rasprostiranja Vinčanske kulture u Srbiji i istočnoj Bosni. Odnos butmirske kulture prema lokalitetima sjeverozapadne Bosne prema dosadašnjem nivou istraživanja nije jasan.[1]
Gledano u cjelini, neolit u ovoj regiji je u potpunoj saglasnosti sa odgovarajućim ostvarenjima drugih neolitskih populacija na Balkanu. Stanovništvo je živjelo u zemunicama i poluzemunicama te nastambama podignutim na kolju od pletera. Osim stambenih objekata, pronađene su i ostave, peći, ognjišta i radionička mjesta.
Pokretni materijal čine importovani predmeti koji su po svom sirovinskom sastavu, tehnološkim, tipološkim, ornamentalnim ili nekim drugim karakteristikama potpuno strani kulturno-geografskim okvirima unutar kojih su pronađeni (opsidijan, školjke spondylus, ćilibar i keramičke proizvodi).
Nađeni domaći materijali su oružja i oruđa od kamena i kosti, te drugi upotrebni predmeti (posebno zemljano posuđa, pa i nakit), kao i neki predmeti kultne namjene (glinene figurine, žrtvenici i sl..).
Najinteresantnije otkriće predstavlja ženski skelet u Kočićevu koji je prema dosadašnjim saznanjima najstariji do sada pronađen u Bosni i Hercegovini.[1]
Spisak nalazišta uredi
Spisak registriranih neolitskih lokaliteta sjeverozapadne Bosne prema Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine[2]
- Banja Luka - Кastel
- Brod - Bregovi nad Bakarama, Liješće - Cerik , Коstreš - Čardačine, Donji Klakar – Каmen, Кremenjača, Коrаćе - Lanište, Donji Klakar - Selište, Gornji Klakar – Мeulje
- Gradiška - Кosjerovo
- Derventa - Lug, Мiškovci - Popovac, Polje – Velika - Visoko Brdo, Ljupljanica
- Doboj - Danilovića brdo, Podnovlje - Debelo brdo – Zobišće Ularice - Vinogradine,Ševarlije
- Kotor-Varoš -Kovačica,Durgutovci
- Mrkonjić Grad - Bočac, Podgradina
- Prijedor - Мlin «Sedraš», Маlo Palančište
- Prnjavor - Bijelića Glavica, Gornji Drugovići - Krčevine-Nadlugovi (silosi) - Požar, Popovići - Šipinja, Štrpci – Ganinci - Zobište,Štrpci-Muse
- Srbac - Kočićevo
- Cazin - Stara Govedarica
Literatura uredi
- Ćiro Truhelka - Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prehistoričko,GZM, XXVI, Sarajevo, 1914.
- Ivana Pandžić, I. Jovanović, Preston T.Miracle - Okresana kamena industrija iz pećine Rastuša, Banjaluka, 2014
- Ivana Pandžić - Kulturne veze neolita Bosne i Hercegovine sa neolitom susjednih oblasti, Banjaluka, 2014
- Ivana Pandžić, Marc Van der Linden - Neolitski lokalitet Kočićevo u dolini donjeg toka Vrbasa,Izvještaj o terenskom radu u periodu2009-2014, Banjaluka,2014
- K. Miculinić, K. Mihajlović - Analiza faune prapovijesnog nalazišta Slavča – Nova Gradiška. Opuscula Archaeologica, 27,2003, 71-81. Banjaluka, 2014
Reference uredi
- ^ a b "Mirza Kapetanović: STANJE ISTRAŽENOSTI NEOLITA NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE BIH". Univerzitet u Sarajevu, Filozofski fakultet, Odsjek za historiju, Katedra za arheologiju. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]
- ^ "Arheološki leksikon, arheološka nalazišta". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
