Narančasta

boja
(Preusmjereno sa Narandžasta)

Narandžasta boja nastaje miješanjem crvene i žute boje. Talasna dužina boje u spektru je 590–620 nm. Iako u mnogim jezicima narandžasta boja se veže za voće (narandža), riječ vjerovatno potiče iz Indonezije (ind. orang-utang, šumnjak) i veže se za orangutane. U Evropi i Americi, narančasta je često vezana za zabavu, neuobičajenost, ekstrovertnost, vatru, aktivnost, opasnost, ukus i miris, te jesenju sezonu, i protestantizam. U Aziji, to je važna simbolična boja budizma i hinduizma.[1]

Narandžasta
 
Spektralne koordinate
Talasna dužina590–620 nm
Frekvencija505–480 THz
Koordinate boje
Heks. zapis#FF8000
sRGBB  (rgb)(255, 128, 0)
CMYKH   (c, m, y, k)(0, 50, 100, 0)
HSV       (h, s, v)(30°, 100%, 100%)
IzvorPaleta boja u HTML-u
B: Normalizirano na [0–255] (bajtova)
H: Normalizirano na [0–100] (stotina)
A cartoon centipede reads books and types on a laptop.
Narandža

Simbolizam

  • Narandžasta je poslije žute najupadljivija boja.
  • Narandžasta je boja radosti, veselja, društvenosti.

Porijeklo riječi

Narandžasta boja je dobila ime po izgledu zrelog narandžastog voća.[2] Riječ dolazi iz starog francuskog orenge, i od starog naziva za voće, pomme d'orange. Ime također dolazi od arapske i perzijske riječi naranj, koja je izvedena iz sanskrita naranga.[3] Prvo zabilježeno korištenje riječi narančasta kao ime boje na engleskom jeziku dolazi iz 1512. godine[4][5] u jednom testamentu koji se nalazi u arhivi. Prije nego što je ova riječ uvedena u svijetu engleskog govornog područja, boja šafrana je već postojala u engleskom jeziku. Narandžasta je bila poznata i kao ġeolurēad (žuto-crvena) za crvenkasto narančastu boju, ili ġeolucrog žuti šafran za žućkasto narančastu boju.[6][7][8] Alternativno, narandžaste stvari su ponekad opisivane kao crvene, kao što su crveni jelen, crvena kosa, Crvena planeta.

Historija i umjetnost

U starom Egiptu, umjetnici su koristili narandžasti mineralni pigment koji se koristio za slikanje nadgrobnih slika realgara, kao i u druge svrhe. Također, kasnije su ga koristili srednjovjekovni umjetnici za bojenje rukopisa. Pigmenti su se u davna vremena pravili od minerala poznatog kao orpiment. Orpiment je bio važan predmet trgovine u Rimskom carstvu te je korišten kao lijek u Kini, iako je sadržavao arsen i bio je vrlo otrovan. Također se koristio kao otrov za muhe i otrov za strelice. Zbog svoje boje žuto-narančaste, bio je još jedan od omiljenih za alhemičare koji su bili u potrazi za načinom da se napravi zlato, kako u Kini tako i na Zapadu.

Prije kraja 15. vijeka, narandžasta boja je postojala u Evropi, ali bez imena; ona je jednostavno bila nazivana žuto-crvenom. Portugalski trgovci su krajem 15. i početkom 16. vijeka, donijeli u Evropu iz Azije prvo drveće narandže. Nazivali su ih po riječi iz sanskrita naranga, koja je postepeno postajala "narančasta", na engleskom jeziku. U dijelovima Njemačke, Nizozemske, i Rusije, voće narandže se i dalje zove kineska jabuka.

Reference

  1. ^ Eva Heller, Psychologie de la couleur: effets et symboliques, pp. 149–158
  2. ^ Paterson, Ian (2003). A Dictionary of Colour: A Lexicon of the Language of Colour (1st paperback izd.). London: Thorogood (objavljeno 2004). str. 280. ISBN 1-85418-375-3. OCLC 60411025{{inconsistent citations}}CS1 održavanje: postscript (link)
  3. ^ Shorter Oxford English Dictionary, 5th edition, 2002.
  4. ^ "orange colour – orange color, n. (and adj.)". Oxford English Dictionary. OED. Pristupljeno 19. 4. 2011.
  5. ^ Maerz, Aloys John; Morris Rea Paul (1930). "A Dictionary of Color". New York: McGraw-Hill: 200. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |1= (pomoć); journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. ^ Kenner, T.A. (2006). Symbols and their hidden meanings. New York: Thunders Mouth. str. 11. ISBN 1-56025-949-3.
  7. ^ The Semantics of Colour. Pristupljeno 25. 9. 2014.
  8. ^ The Power of Words. Pristupljeno 25. 9. 2014.

Vanjski linkovi