Nacionalni park Krka
Nacionalni park Krka je jedan od nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Park je dobio ime po rijeci Krki koja je dio parka. Nacionalni park je lociran u središnjoj Dalmaciji nizvodno od Miljevaca, nekoliko kilometara sjeveroistočno od Skradina.
| Nacionalni park Krka | |
|---|---|
 Vodopadi Krke - Skradinski buk | |
  | |
| Lokacija | Šibensko-kninska županija, Hrvatska |
| Najbliži grad | Knin, Šibenik |
| Koordinate | 43°48′12″N 15°58′18″E / 43.80333°N 15.97167°E |
| Površina | 109 km2 |
| Osnovano | 1985.(SFRJ)[1] 1997. Hrvatska |
| Javna ustanova "NP Krka" u Šibeniku[2] | |
Hidroelektrana Jaruga ispod slapa Skradinskog buka je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Evropi. Sagrađena je 28. augusta 1895. godine, samo tri dana nakon prve svjetske hidroelektrane na Nijagarinim vodopadima.[3]
Nacionalni park je osnovan 1985. godine i sedmi je po redu nacionalni park u Hrvatskoj. Poznat je po velikom broju jezera i slapova.
Biologija uredi
Park je smješten na prelazu mediteranskeske i submediteranske regije na jugu Evrope. Zahvaljujući ovoj karakteristici, kao i raznolikosti staništa, Krku karakteriše velika raznolikost i bogatstvo flore i faune.
Oko 860 vrsta i podvrsta biljaka je identifikovano na ovom području, od kojih su neke endemske za područje balkansko-jadranskog zaleđa. Također u rijeci Krka boravište je našlo 18 vrsta ribe (od kojih je deset endemskih).
Tu je još prisutno 222 vrste ptica (od kojih je veliki broj selica), te određeni broj sisara među kojima je 18 vrsta šišmiša koji su na granici izumiranja u ostatku Evrope.
Historija uredi
Ozidana pećina uredi
Ozidana pećina je geološki objekt, duga 59, široka od 5 do 7, visoka oko 2,5 m. U stražnjem dijelu su dva „dimnjaka” visokim od 8 do 10 m. Nalazi se na lijevoj obali Krke, iznad Roškog slapa, na području Bogatića Miljevačkih, na nadmorskoj visini od 220 m. Ulaz u pećinu je dimenzija 5x2 m, i vidljiv je sa suprotne strane rijeke. Naziv je dobila po suhozidu na ulazu nad strmom liticom.
U pećini je pronađen velik broj ulomaka keramičkih posuda u kojima se jasno ocrtava prisustvo svih neolitskih kultura jadranskoga prostora i bronzanog doba:
- impresso (oko 6000. – 4500. g. pne),
- Danilska kultura (oko 4500. – 3900. g. pne),
- Hvarsko-lisičićka kultura (oko 3900. – 3300. g. pne),
- eneolit (oko 3500. – 2200. g. pne.),
- Rano bronzano doba (oko 2200. – 1600. g. pne) i
- Srednje bronzano doba (oko 1600. – 1550. g. pne)
što govori o ljudskoj prisutnosti u Ozidanoj pećini od starijeg neolita, od oko 5.000 godine, pa kontinuirano, sve negdje do 1.500. godine.
Rimski vojni logor Burnum uredi
Smješten je na području današnjeg sela Ivoševaca. Sagrađen je na prijelazu stare u novu eru, na strateški važnom položaju s kojeg se kontrolirao prijelaz preko rijeke, a iz njega su otpočinjala vojna djelovanja prema unutrašnjosti, sve do sjevernih granica rimske države. Danas su vidljivi ostaci lukova koji su pripadali zgradi vojnog zapovjedništva te dobro sačuvan amfiteatar.
U logoru je logorovala XI. legija rimske vojske koja je od 42. godina n.e. nosila počasni naziv Claudia pia fidelis, a nakon njezina povlačenja zamijenila ju je IV. legija Flavia felix. Danas su posebno vidljivi ostaci lukova koji su pripadali zgradi zapovjedništva logora. U novijim istraživanjima u vojnom logoru otkriven je poveći amfiteatar te obilje arheološkog materijala koje upućuje da je logor nastao u Klaudijevo, a proširen je i uljepšavan u Vespazijanovo doba.
Odlaskom vojske na mjestu logora, zbog povoljne infrastrukture nastao je grad municipalnog ranga koji je igrao važnu ulogu sve do kasne antike. Imao je veliko svetište, amfiteatar, akvadukt, popločane ceste i ulice te druga gradska obilježja. Po njegovim bedemima vođene su mnoge teške bitke, a krajem 5. stoljeća, nakon pada Zapadnog rimskog carstva preuzeli su ga Istočni Goti.
Burnumski amfiteatar tipološki pripada amfiteatrima s četiri ulaza. Djelomično je korištena prirodna situacija terena, u ovom slučaju stijena vrtače, što je bilo pogodno za graditelje. Primao je između 6 i 10 hiljada posjetilaca. Pronađeni monumentalni, lijepo ispisan natpis iz 76./77. godine, koji je stajao na pročelju iznad južnog ulaza u amfiteatar, potvrđuje donaciju cara Vespazijana.
Reference uredi
- ^ "Zaštićena područja u Hrvatskoj". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Nacionalni park Krka". www.np-krka.hr. Arhivirano s originala, 7. 2. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Prospekt - Hrvatska elektroprivreda d.d." (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 8. 10. 2009. Pristupljeno 16. 9. 2009.
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Nacionalni park Krka |