Miljenko Jergović

Miljenko Jergović (Sarajevo, 28. maja 1966.), bosanskohercegovački i hrvatski novinar i književnik,[1] romanopisac, scenarista, esejista, pisac priča, dramskih tekstova, pjesama i novinskih članaka. Živi u okolini Zagreba. Član je hrvatskog, a članstvo je na sopstveni zahtjev iz bosanskohercegovačkog P.E.N. centra napustio 19. maja 2020.[2][3] zbog protestnog pisma Udruženja od 9. maja povodom održavanja komemorativne mise[4] povodom Masakra u Bleiburgu 1945. godine.[5]

Miljenko Jergović
Miljenko Jergović, u Grazu 2012. godine
Rođenje (1966-05-28) 28. maj 1966 (57 godina)
Veb-sajtjergovic.com

Biografija uredi

 
Miljenko Jergović, u Grazu 23. marta 2015. godine

Obrazovanje uredi

Rođen je i odrastao u Sarajevu, gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Prva djela uredi

Njegov književnički talent prepoznat je prvom pjesničkom zbirkom Opservatorija Varšava objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dvije zbirke poezije. Godine 1992. počinje saradnju sa sedmičnikom Nedjeljna Dalmacija u kojem redovito piše kolumne, kao novinar i urednik. 1993. godine seli u Zagreb. Njegova prva, najpoznatija i jedna od uspješnijih zbirki pripovijetki o haotičnoj svakodnevici života u zaraćenoj Bosni i Hercegovini Sarajevski Marlboro, objavljena 1994. godine, osigurava mu međunarodno priznanje. Djelo je nagrađeno Nagradom za mir Ericha-Marie Remarquea i Nagradom Ksaver Šandor Gjalski.

Romani uredi

Novinarski rad uredi

Jergović je objavljivao svoje radove u Nedjeljnoj Dalmaciji, u kojoj je 1990tih godina imao svoju kolumnu. U sarajevskom časopisu Dani, do 2001. godine piše kolumne pod nazivom Historijska čitanka[6] Kasnije objavljuje u hrvatskom dnevniku Jutarnji list, u kolumni Subotnja matineja, piše članke o aktualnim političkim, socijalnim i sportskim događanjima u Hrvatskoj.[7] Istovremeno objavljuje članke u srbijanskom dnevniku Politika.[8] Pisao je eseje i novinske članke za splitski Feral Tribune, a od 2000. godine za hrvatski tjednik Globus. Redovni je kolumnista portala Radiosarajevo.ba.

Film uredi

U režiji Gorana Rusinovića 2008. godine, po motivima romana Buick Riviera, snimljen je film Buick Riviera. Scenario za film su zajedno napisali Goran Rusinović i Jergović.[9] Film je dobio nekoliko međunarodnih nagrada.

Kritika uredi

Kontroverze uredi

Zbog svog kritičkog pristupa književnosti, kritikovan je od književnih kritičara, novinara, kako zbog svog načina pisanja,[10] preseljenja iz Sarajeva u Zagreb, kritičkom pisanju o hrvatskoj politici, te pisanja za beogradski dnevnik Politiku.[11] Supotpisnik je otvorenoga pisma petorice bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualaca (Ivo Komšić, Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Mile Stojić i Ivan Kordić) upućenog iz Sarajeva, 6. januara 1992, predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu kao "odgovornomu za političko uništenje Bosne i Hercegovine".[12]

P. E. N. uredi

Miljenko Jergović je zajedno sa nekoliko bosanskohercegovačkih književnika bio jedan od suosnivača bosanskohercegovačkog P.E.N. centra u 31. oktobra 1992. godine u Sarajevu.[13][3] Nakon prosvjednog pisma Udruženja objavljenog 9. maja 2020, a povodom održavanja mise u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu 16. maja 2020[4], u spomen na žrtve Masakra u Bleiburgu 1945. godine, potpisanog od strane 42 člana[2] sa Ivicom Đikićem, Ivanom Lovrenovićom, Željkom Ivankovićem[14] u otvorenom pismu objavljenom na Lovrenovićevoj veb-stranici[3], izjavio da se ne smatra članom ovog udruženja, a kao jedan od razloga navedeno je tolerisanje nacionalizma i fašizma od sarajevske uprave, kao i bosanskohercegovačkog PEN-a, koja dozvoljava veličanje ustaškog pokreta davanjem imena ulica simpatizerima i pripadnicima ustaškog pokreta.[15][16]

Bibliografija uredi

Jergovićeva djela, prevedena su na italijanski, francuski, njemački, engleski, španski, katalonski, portugalski, švedski, finski, holandski, bugarski, mađarski, makedonski, slovački, litvanski, bjeloruski, poljski, češki i slovenski.[17]

Poezija uredi

Priče uredi

Romani uredi

Eseji, kritike, novinski članci uredi

Neobjavljeni radovi uredi

  • Wilimowski (roman), neobjavljeni roman; pročitan i emitiran na Trećem programu Radio Beograda od 4. do 21. juna 2012.[17]

Filmovi uredi

Nagrade uredi

Reference uredi

  1. ^ enciklopedija.hr (25. 11. 2022). "Jergović, Miljenko". enciklopedija.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 25. 11. 2022.
  2. ^ a b PEN.
  3. ^ a b c Lovrenović.
  4. ^ a b Slobodna Evropa.
  5. ^ Šoštarić.
  6. ^ "Članak Deminutiv iz kolumne Historijska čitanka 1998; Online arhiva časopisa Dani". Arhivirano s originala, 28. 10. 2012. Pristupljeno 23. 11. 2012.
  7. ^ "Članak Tihi portreti tuđih gradova iz kolumne Subotnja matineja 2012; Online arhiva dnevnika Jutarnji list". Arhivirano s originala, 17. 5. 2013. Pristupljeno 23. 11. 2012.
  8. ^ Članak Hajka na glavnog analitičara iz kolumne Pogledi sa strane 2010; Online arhiva dnevnika Politika.
  9. ^ Film Buick Riviera na portalu imdb.de (de)
  10. ^ [https://web.archive.org/web/20111122014926/http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/50674-Raslo-Zakum-drvo.html Arhivirano 22. 11. 2011. na Wayback Machine Članak Raslo mi je Zakum drvo na portalu e-novine, autora Mirnesa Sokolovića]
  11. ^ [https://web.archive.org/web/20120106022544/http://www.e-novine.com/stav/37794-Miljenkova-politika.html Arhivirano 6. 1. 2012. na Wayback Machine Članak Miljenkova politika na portalu e-novine, autora Senada Pećanina]
  12. ^ "Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu predsjedniku Republike Hrvatske na portalu Ivana Lovrenovića". Arhivirano s originala, 12. 7. 2012. Pristupljeno 29. 3. 2013.
  13. ^ Oslobođenje.
  14. ^ Večernji list.
  15. ^ DW.
  16. ^ "Miljenko Jergović, KRONIKA JEDNOG PORAZA". ivanlovrenovic.com (jezik: hrvatski). 14. 6. 2020. Pristupljeno 18. 6. 2020.
  17. ^ a b Autorova službena web stranica
  18. ^ "Članak Pisac i kolumnist Jutarnjeg dobio jednu od najvažnijih europskih književnih nagrada! u Jutarnjem listu od 20. oktobra 2012". Arhivirano s originala, 6. 11. 2012. Pristupljeno 23. 11. 2012.

Vanjski linkovi uredi