Mihajlo Idvorski Pupin, američki naučnik i izumitelj srpskog porijekla, rođen 9. oktobra 1854. godine u selu Idvor u Banatu. Osnovno obrazovanje je stekao u Idvoru, a zatim u Pančevu da bi 1872. godine svoje školovanje nastavio u Pragu. Poslije iznenadne očeve smrti, u martu 1874. godine odlazi za Sjedinjene Američke Države u svojoj 20-toj godini života.

Mihajlo Pupin
Rođenje (1854-10-09) 9. oktobar 1854.
Idvor, Srbija
Smrt12. mart 1935(1935-03-12) (80 godina)
New York, SAD

Poslije pet teških godina gdje je morao da radi kao fizički radnik, Pupin je uspio da se upiše na Columbia Coledge u New Yorku u jesen 1879. Odmah se istakao kao primjeran učenik. Oslobođen je plaćanja školarine, a već na kraju prve godine dobio je dvije novčane nagrade (iz grčkog jezika i matematike). Uglavnom se izdržavao prihodima od podučavanja slabijih učenika i fizičkog rada.

Po završetku školovanja 1883. godine primio je diplomu prvog akademskog stepena "Bachelor of Arts". Dobio je stipendiju za studije matematike i fizike u Cambridgeu u Velikoj Britaniji (1883-1885), a zatim u Berlinu (1885-1889) gdje je položio doktorat iz oblasti fizičke hemije, sa temom: "Osmotički pritisak i njegov odnos prema slobodnoj energiji".

Njegov položaj profesora teorijske elektrotehnike postepeno je usmjerio njegovo interesovanje na proučavanje elektromagnetskih fenomena.

Električna rezonanca, kao predmet izučavanja, privukla je njegovu pažnju 1892. i rezultirala u pronalasku električnog strujnog kola, koje se danas univerzalno koristi u svim radio vezama. Patent električnog kola je prodao kompaniji Markoni. U isto vrijeme kompanija Markoni primjenila je njegov pronalazak za ispravljanje visokofrekventnih talasa koji se danas univerzalno primjenjuje u radiofoniji.

Pupin je bio oženjen Amerikankom Sarom Katarinom Jackson iz New Yorka. Sa njom je imao kćerku Barbaru. Umro je 12. marta 1935. godine u New Yorku i sahranjen je na groblju Woodlawn u Bronxu.

Zadužbine Mihajla Pupina uredi

1914. godine stvorio je "Fond Pijade Aleksić-Pupin", u znak sjećanja i zahvalnosti majci Pijadi. Svake godine, sredstvima tog fonda, na svečanim Svetosavskim akademijama, nagrađivani su učenici koji su se isticali u književnosti, historiji i guslarstvu.

Osnovao je i zadužbinu pri Narodno-istorijsko-umetničkom muzeju u Beogradu. Fondovi Zadužbine koristili su se za kupovinu srpskih umjetničkih djela za muzej i izdavanje publikacija "srpskih starina". U imovinu zadužbine, Pupin je uložio milion dinara.

Također pogledajte uredi

Vanjski linkovi uredi