Marija Ana Austrijska (1738–1789)

Marija Ana Austrijska (6. oktobar 1738 - 19. novembar 1789), nekad i Marijana Austrijska, je bila najstarija preživjela kćerka Marije Terezije, kraljice Češke i Ugarske, i Franje I, cara Svetog Rimskog Carstva. Sve do 1741. godine, odnosno do rođenja mlađeg brata Josipa, Marija Ana je bila majčina prijestolonasljednica.

Nadvojvotkinja Marija Ana
DinastijaHabsburg-Lotaringija
OtacFranjo I, car Svetog Rimskog Carstva
MajkaMarija Terezija Austrijska
Rođenje6. oktobar 1738
Beč
Smrt19. novembar 1789
Celovec

Kao kćerka austrijske vladarice Marija Ana je nosila titulu austrijske nadvojvotkinje. Bila je najstarija od jedanaest kćeri Franje I i Marije Terezije, a ona i sve njene sestre su za prvo ime imale ime Marija, što je ubrzo postalo običaj u svim susjednim katoličkim kraljevstvima. Među njenim mlađim sestrama bila je i Marija Antoaneta, neslavna kraljica Francuske.

Bila je vrlo slabog zdravlja i promaha u hladnim sobama palače Hofburg njenom zdravlju nije pomagala. Godine 1757. dobila je zapaljenje pluća. Oporavila se, ali je do kraja života imala problema sa disanjem. Vremenom se zbližila sa ocem. Dijelila je njegov interes za nauku.

U julu 1765. carska porodica je putovala na vjenčanje Marijinog Aninog brata Leopolda u Innsbruck. Zaustavili su se u Celovecu, gdje je Marija Ana posjetila samostan i bila oduševljenja jednostavnošću života opatica i njihovom običaju da ne stavljaju naglasak na vanjski izgled. Dana 18. augusta 1765. umro je njen otac i Marija Ana je bila očajna.

Marija Ana je bila inteligentna, ali hendikepirana i bolešljiva. Kako se iz ovih razloga nije mogla udati, postala je opatica u Carskom i kraljevskom samostanu za pleminte gospe u Pragu, gdje je primala 80,000 florina godišnje. U njen krug prijatelja spadali su plemići, naučnici i umjetnici. Kasnije je preselila iz Praga i postala opatica u Celovecu sa manjim prihodom. Pošto je bila hendikepirana, carska porodica je često poricala njeno postojanje.

Umrla je 19. novembra 1789. godine.

Porodično stablo uredi

Vanjski linkovi uredi