Kovčeg Saveza
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
"Kovčeg Saveza" ili "Zavjetni kovčeg" (hebrejski: ארון הברית , latinično: Aron habrit) je opisan u hebrejskoj Bibliji kao sveti kovčeg koji sadrži kamene ploče sa Deset Božijih zapovijedi. Kovčeg je sagrađen po Božijoj zapovijedi a upute za izgradnju je dao Mojsije. Prema opisu je kovčeg bio napravljen od drveta, prekriven zlatom, a na vrhu su bila dva kipa anđela. Njegova primarna funkcija je bila komunikacija Mojsija sa Bogom, a bio je i simbol Božijeg saveza sa Židovima. Tokom putovanja Izraelaca, kovčeg su nosili svečenici te su ga omotali maramama kako bi ga sakrili od očiju ljudi.
Opis uredi
Biblija opisuje da je kovčeg napravljen od bagrema ili od neke druge vrste drveta. Bio je širok i visok kubit i pol (u egipatskoj kulturi jedan kubit je bio oko 52 cm) te dugačak dva i pol kubita (dakle dimenzija 114 puta 68 puta 68 cm). Kovčeg je bio prekriven sa najčiščim zlatom. Poklopac je bio prekriven sa kolutom zlata. Na svakoj strani bila su po dva zlatna prstena u koje su položena dva drvena štapa kako bi se kovčeg mogao nositi. Iznad kovčega su bila dva kipa anđela koja su gledala jedan prema drugome.
Prema Bibliji dvije kamene ploče sa izjavom kao dokazom Božijeg saveza sa ljudima su bile pohranjene u kovčegu. Zlatna zdjela koja je sadržavala dijelove mane od Izraelaca te Aaronov štap su također dodani u kovčeg, ali su kasnije ipak izvađeni kada je stavljen u Salomonov hram. Čak je i Aaronu i visokim svečenicima bilo zabranjeno ulaziti u prostorije kovčega prečesto – ulazilo se samo jednom u godini na poseban dan, kada su se održavale posebne ceremonije koje bi ga posvetile svetim uljem. Mojsije je kovčeg dao napraviti od Bezaleela, sina Urija od plemena Juda, te od Aholiaba, sina Ahisamaha od plemena Dan. No prema drugim izvorima Mojsije je već unaprijed izgradio kovčeg prije nego se popeo na planinu Sinaja kako bi dobio drugi set ploča.
Historija uredi
Pri dugom putovanju kroz Sinaj i prelasku Jordana, kovčeg je uvijek išao prvi te je tako bio signal za napredovanje Hebrejaca. Prema legendi, iskre od dva kipa anđela su ubijali zmije i škorpione te uklanjali razne prepreke. Čak se i rijeka Jordan osušila čim su stopala svečenika dotaknuli vodu, te su tako ljudi mogli priječi. Kovčeg se nosio i u ratove, poput u ceremonijama prije osvajanja grada Jerihona. Kovčeg je nakon toga bio smiješten u šatoru kod Shiloha tokom Samuelova učenja. Nakon naseljavanja Hebrejaca u Kani, kovčeg je ostao u nekom šatoru kraj Gilgala neko vrijeme, a zatim premiješten u Shiloh tokom vladavine Elija, kada je tokom bitke otet od Filestinaca. Kada je to čuo Eli, umro je od šoka. Filestinci su odveli kovčeg na više mjesta po njihovoj zemlji, a na svakom mjestu ih je dočekala neka nesreća – tako ih je u Ashdodu snašla bolest, a kada su kovčeg stavili u hram boga Dagona, njegov kip je ujutro pronađen kako se klanja njemu, a idučeg jutra kako je razbijen. Nakon sedam mjeseci, Filestinci su na kraju odlučili vratiti ga Hebrejcima. Natrag u njihovom vlasništvu, Hebrejci su ga stavili u kuću Abinadaba u Kirjat-jearimu.
Tokom vladavine kralja Davida, kovčeg je uklonjen od Kirjat-jearima. Na putu prema Zionu, jedan od vozača kola koje su vukle kovčeg je stavio ruku na njega te je preminuo za kaznu od Boga. David je u strahu kovčeg odnio u kuću Obed-edoma, gdje je ostao tri mjeseca. Kada je kovčeg donio blagostanje u kuću, odnio ga je u Zion, gdje je pripremio žrtve, hranu i blagoslovio građane. Htio je izgraditi hram za njega, ali mu je Bog savjetovao da to ne učini.
Kamene ploče sa zapovijedima su stavljene u kovčeg prije nego što su od kralja Salomona ostavljene u Jeruzalemov hram. Salomon je štovao kovčeg zbog sna u kojem mu je Bog obečao mudrost. Kada je stavljen u sveti hram, po legendi je tajnoviti oblak napunio prostorije. Kada su Babilonci uništili Jeruzalem i opljačkali hram 587. p. n. e., kovčeg je ušao u teritorij legende. Vjerovatno ili uništen ili odnjet od Nebukadnezera.
Sadašnje moguće lokacije uredi
Neki pojedinci tvrde da su pronašli kovčeg, ali to još nije potvrđeno. 1989. Ron Wyatt je objavio da je ušao u komoru dok je kopao ispod planine Moriah te naišao na kovčeg, ali su mu fotografije koje je slikao ispale mutne, što je povečalo skepticizam prema njegovim tvrdnjama. Wyatt se smatra arheologom koji traži pozornost javnosti te koji često tvrdi da posjeduje važne objekte koje ne posjeduje. I Vendyl Jones je tvrdio da je pronašao kovčeg u Kumranu te da će ga pokazati javnosti, ali to se nije dogodilo.
Prema nekim izvorima tokom vladavine kralja Manasseha kovčeg je prokrijumčaren iz hrama u Jeruzalemu u Egipat, pa je naposljetku stigao u Etiopiju. Etiopska ortodoksna crkva u Aksumu je jedina na svijetu koja još uvijek tvrdi da posjeduje kovčeg Saveza. Prema knjizi Kebra Nagast, nakon što je Menelik I. stigao u Jeruzalem kako bi posjetio oca, kralja Salomona, ovaj mu je dao kopiju kovčega te mu naredio da se preseli u Etiopiju zajedno sa sinovima starješina kraljevstva. No ti Hebrejci nisu htjeli živjeti daleko od kovčega, pa su zamijenili kopiju sa originalom i poveli ga sa sobom. Tako je Salomon izgubio svoju naklonost prema Bogu. Objekt se danas nalazi pod stalnom stražom u riznici kraj crkve naše drage Gospe Marije od Ziona, a samo glavni svečenici ju smiju vidjeti. Većina historičara je skeptična prema ovoj tvrdnji.
Na početku 20. vijeka, mladi Finac Valter H. Juvelius je tvrdio da zna gdje se skriva kovčeg. Smatrao je da određene šifre u biblijskim tekstovima mogu otkriti tajnu lokaciju. 1909. započeo je sa svojom ekspedicijom kopanja u svetoj zemlji, ali dvije godine kasnije nisu ništa našli osim nekih starih objekata, te su ih protjerali Turci.
Također pogledajte uredi
Vanjski linkovi uredi
| Kovčeg Saveza na Wikimedia Commonsu. |