Kifino Selo
Kifino Selo je naseljeno mjesto u općini Nevesinje, Bosna i Hercegovina.
Kifino Selo | |
|---|---|
(naselje) | |
 Crkva Sv. Trojice | |
  Kifino Selo | |
| Koordinate: 43°16′57″N 18°12′29″E / 43.2825°N 18.2081°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Nevesinje |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 197 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 59 |
| Matični broj | 214680[1] |
| Matični broj općine | 20389 |
Historija uredi
Nevesinjsko polje, u kojem je smješteno naselje, je od prahistorije, preko antike i srednjeg vijeka, zbog nemogućnosti prolaza kanjonom Neretve od Konjica do Salakovca (sjeverno od Mostara), bilo vrlo važno saobraćajno područje, jer se preko njega odvijao saobraćaj s jadranske obale u unutrašnjost.
Na ušću Neretve nalazilo se značajno rimsko naselje Narona. Predstavljala je važan saobraćajni centar iz koga su polazile saobraćajnice u raznim pravcima. Jedna takva komunikacija je cesta koja je vodila na sjeveroistok te preko Blagaja i Stoca (preko Trusine) dolazila u Nevesinjsko polje. Svi putevi iz Gatačkog polja (preko Zaloma) i Uloga i Kalinovika (preko planine Morine) sa sjevera su se susretala sa predhodnim putem kod vrela Drenovik u Kifinu Selu. Tu su Rimljani podigli naselje. Cesta je dalje nastavljala pravcem Borci - Konjic - Sarajevsko polje.[2]
I danas između mosta na Zalomki i Kifina Sela postoje ostaci rimskog puta u dužini od 500 metara. U Kifinom selu je pronađen i rimski žrtvenik kao potvrda postojanja naselja i stanice državnih beneficijara, koji su obavljali administrativne i policijske poslove. Na području Nevesinja pronađen je i 21 miljokaz koji su postavljani uz puteve i označavali udaljenost.[3]
Od 1347. godine, kada su potpala pod bosansku vlast za vladavine bana Stjepana II Kotromanića, a naročito u prvoj polovini XV vijeka, mjesta iz Nevesinjskog polja se često pominju u dokumentima u Dubrovniku. Iz srednjeg vijeka u Drenoviku (današnje Kifino Selo) se nalazi nekropola sa 124 izbrojana stećka.
Osmanlije su zauzele područje Nevesinja između 1465. i 1466. godine.
Gornji horizonti uredi
Donji i Gornji horizonti predstavljaju hidroenergetski megaprojekat kompleksnih i velikih zahvata u slivu rijeke Trebišnjice, na području istočne Hercegovine. Ovim projektom se akumulira voda u vrijeme intenzivnih padavina a koristi tokom čitave godine. U tom smislu, u predjelu Kifina sela izgraditi će se brana Rilje i formirati akumulacija Zalomka, čije će vode služiti za HE Nevesinje, instalisane snage 60 MW.
Stanovništvo uredi
| Sastav stanovništva – naselje Kifino Selo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 197 (100,0%) | 208 (100,0%) | 223 (100,0%) | 325 (100,0%) | |||
| Srbi | 194 (98,48%) | 205 (98,56%) | 220 (98,65%) | 320 (98,46%) | |||
| Ostali | 2 (1,015%) | 1 (0,481%) | – | – | |||
| Hrvati | 1 (0,508%) | – | – | – | |||
| Bošnjaci | – | 2 (0,962%)1 | 3 (1,345%)1 | 4 (1,231%)1 | |||
| Crnogorci | – | – | – | 1 (0,308%) | |||
Reference uredi
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 15. 11. 2015.
- ^ "Adnan Busuladžić, mentor - STUDENT: Sabina Vejzagič - Mreža rimskih putnih komunikacija". UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET 2018. Pristupljeno 9. 2. 2018.
- ^ "Rimskim putevima kroz Nevesinje". Arhivirano s originala, 27. 4. 2021. Pristupljeno 28. 4. 2021.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991. (str. 79/80)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 11. 2015.