John Tyler
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
John Tyler (29. mart 1790 – 18. januar 1862) bio je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 10. po redu predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
| John Tyler | |
|---|---|
.png) | |
| 10. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država | |
| Vrijeme na vlasti 4. april 1841 – 4. mart 1845. | |
| Prethodnik | William Henry Harrison |
| Nasljednik | James K. Polk |
| 10. potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država | |
| Vrijeme na vlasti 4. mart 1841 – 4. april 1841. | |
| Prethodnik | Richard Mentor Johnson |
| Nasljednik | George M. Dallas |
| Senator SAD iz savezne države Virginia | |
| Vrijeme na vlasti 4. mart 1827 – 29. februar 1836. | |
| Prethodnik | John Randolph |
| Nasljednik | William Cabell Rives |
| Rođenje | 29. mart 1790. Charles City County, Virginia, SAD |
| Smrt | 18. januar 1862 (71 godina) Richmond, Virginia, SAD |
| Nacionalnost | Amerikanac |
| Politička stranka | Whig |
| Porodica | |
| Supruga | 1) Letitia Christian Tyler 2) Julia Gardiner Tyler |
| Djeca | 15 djece |
| Obrazovanje | College of William and Mary |
| Vjera | Deizam, Episkopalna crkva |
| Potpis |  |
Biografija uredi
Rođen je u porodici uglednog virginijskog zemljoposjednika, političara i budućeg guvernera Virginije, Johna Tylera starijeg. Mladi se Tyler također bavio politikom, a nakon kraćeg boravka u američkom Kongresu, i sam je postao guverner Virginije.
Tyler je, kao mnogi južnjački političari svog doba, bio zagovornik prava država-članica te pristaša Demokratsko-republikanske, a kasnije i Demokratske stranke. Međutim, kada je demokratski predsjednik Andrew Jackson nastojao nametnuti autoritet federalne vlasti u nulifikacijskoj krizi, razočarani Tyler se iz protesta okrenuo opozicijskim vigovcima.
Godine 1839. je na izbornoj konvenciji vigovaca određen za potpredsjedničkog kandidata na slijedećim izborima. Svrha toga je bila pomoći predsjedničkom kandidatu Williamu Henryju Harrisonu da dobije glasove na Jugu. Godine 1840. taj plan je uspjelo, te je Harrison izabran za predsjednika, a Tyler postao potpredsjednik SAD.
Dana 4. aprila 1841. Harrison je preminuo, a Tyler dva dana kasnije, u skladu s Ustavom, položio predsjedničku zakletvu, postavši prvi predsjednik SAD koji nije izabran na tu dužnost.
Tyler je odmah nakon stupanja na dužnost razočarao svoje vigovske kolege stavljanjem veta na zakone kojima je cilj bilo povećati ovlasti federalne vlasti. Zbog toga je Tyler isključen iz stranke, a njegov kabinet podnio ostavku. Iako formalno član nijedne stranke, Tyler se u ostatku mandata uglavnom oslanjao na južnjačke demokrate. Vigovci i sjevernjački demokrati su zbog toga blokirali mnoge njegove inicijative, uključujući nastojanje da Republiku Teksas pripoji koji novu državu SAD.
Najvažniji događaj Tylerovog mandata ga umalo nije koštao glave. 28. februara 1844. se Tyler zajedno s 200 uvaženih gostiju ukrcao na USS Princeton, novu, modernu parnu korvetu američke ratne mornarice na njenoj ceremonijalnoj plovidbi rijekom Potomac. Prilikom ispaljivanja počasnog plotuna, jedan od eksperimentalnih topova je eksplodirao, usmrtivši 6, a ranivši 20 ljudi. Među žrtavama su bili Tylerov državni sekretar Abel P. Upshur, mornarički sekretar Thomas Gilmer te ugledni Njujorčanin, Daniel Gardiner.
Gardinerovu kći Juliju Tyler je upoznao upravo na tom kobnom putovanju. Nekoliko mjeseci kasnije njih dvoje su se vjenčali, što je prvi slučaj da se predsjednik SAD vjenčao za vrijeme svog mandata. Tyleru će ona roditi sedmero djece, što ga, zajedno s osmero djece iz prethodnog braka s Letititom Christian čini najplodnijim predsjednikom u historiji.
Nakon isteka mandata Tyler se povukao na svoje imanje u Virginiji. U februaru 1861, u predvečerje građanskog rata, pokušao je ishoditi kompromis između sjevernih i južnih država. Kada u tome nije uspio, savjetovao je Virginiji da se otcijepi, a sam je kasnije služio u Kongresu Konfederacije američkih država.
Također pogledajte uredi
Vanjski linkovi uredi
John Tyler na Wikimedia Commonsu
